Provedba

Kao što sam već rekao, funkcije prikazane na slici 1 mogu ostvariti pojedinci ili organizacijske jedinice. U maloj organizaciji cijeli sustav može provesti samo jedna osoba.

Sve funkcije, osim dijagnoze i propisanog djelovanja, mogu trenutno biti automatizirane do određenog stupnja. Ta će se mogućnost povećavati s vremenom, kao i s daljnjim razvojem računala i komunikacijske tehnologije.

Dijelovi sustava mogu se kreirati odvojeno jedan od drugoga. Nezavisni upravljački informacijski sustavi su vrlo česti, no smatram pogrešnim stvaranje upravo takvog sustava. Razlog tome je što se ostali dijelovi sustava za podršku učenju rijetko dodaju naknadno u situaciji kada je informacijski podsustav prvi proizveden. Problemi s održavanjem takvog sustava toliko su veliki da za njegovo proširenje na druge funkcije ostaje vrlo malo energije i vremena. Općenito govoreći, korisnije je stvoriti potpuni sustav podrške učenju za dio organizacije, nego podsustav za cijelu organizaciju. Vjerojatnije je da će cjeloviti i koordinirani sustavi biti razvijeni od strane ostalih dijelova organizacije, nego da će podsustavi služiti cijeloj organizaciji.

Ako neki dio sustava treba biti odvojeno razvijen, onda je to svakako nadzorni podsustav. On mora nadgledati donesene odluke, ispravljati pogreške i opažati promjene koje zahtijevaju pažnju unutar upravljane organizacije ili njezina okruženja. Nekoliko razloga ide ovome u prilog. Prvo, dobrobit se primjećuje ranije i uočljivija je. Drugo, kvalitetan nadzorni sustav u jednom dijelu organizacije potiče ostale dijelove da ga slijede. Treće, uspješan rad nadzornog podsustava vodi prema uključivanju ostalih podfunkcija. Za razliku od informacijskog sustava, nadzorni sustav ne ostavlja dojam samodostatnosti. Bez ovakvog nadzora proces odučavanja nije moguć, a bez odučavanja teško je ili gotovo nemoguće postići učenje.

Komentar

Dubravka Mirković

Ackoff nam u svom članku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti učenja i kako se ona može sačuvati kroz dizajn sustava učenja i prilagodbe. On definira sadržaj učenja i odnos koji vlada među njegovim komponentama, te potiče diskusiju o iskustvenom učenju, bez da umanji značaj međuljudskog učenja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume

pročitaj...