Stjecanje mudrosti
U uobičajenim uvjetima stjecanje mudrosti ne smatramo učenjem, jer se učenje obično vezuje uz školovanje. Mudrost češće povezujemo sa starošću i iskustvom, zato što se bavi dugoročnim posljedicama djelovanja. Stoga je stjecanje mudrosti ponekad sve, samo ne sustavno.
Obzirom da mudrost uključuje osvješćivanje dugoročnih posljedica nekog djelovanja i njihovo vrednovanje, ona neizbježno zahtijeva i etičku prosudbu. Takva se prosudba može dogoditi ondje gdje postoji mogućnost izbora. Dakako, iz tog je razloga etika isključivo ljudska preokupacija. Stoga etika neizbježno zahtijeva očuvanje i povećanje legitimnih mogućnosti dostupnih drugima, ali i nama samima. Legitimne mogućnosti su one koje ne smanjuju mogućnosti dostupne drugima.
Mudrost treba biti usmjerena prema održavanju, ako ne i povećanju mogućnosti iz najmanje dva razloga. Prvo, ne možemo točno predvidjeti većinu dugoročnih posljedica sadašnjeg izbora te moramo ostaviti prostor za moguće pogreške. Drugo, ne možemo točno predvidjeti izbore koje ćemo mi ili drugi cijeniti u budućnosti. Ove nedostatke pogoršava i ubrzana stopa promjene koja se događa u našem okruženju te njegova sve veća složenost.
Da bi potaknuli proces stjecanja mudrosti, trebamo zapisati očekivane dugoročne učinke naših odluka, ako one postoje, te njihovo etičko vrednovanje. Kada stvarne posljedice postanu očite, potrebno ih je etički vrednovati. Postupak vrednovanja potrebno je tretirati kao funkciju dijagnoze i propisanog djelovanja unutar prethodno opisanog sustava. Kada se pojave neetičke posljedice, treba ih zapamtiti i zapisati u memoriju. Na taj će se način izbjeći slične pogreške u budućnosti te smanjiti vjerojatnost njihova pojavljivanja.
© SoL, Society for Organizational Learning, 1999.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Ackoff nam u svom članku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti učenja i kako se ona može sačuvati kroz dizajn sustava učenja i prilagodbe. On definira sadržaj učenja i odnos koji vlada među njegovim komponentama, te potiče diskusiju o iskustvenom učenju, bez da umanji značaj međuljudskog učenja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume