Kvantna paradigma liderstva

Marko Lučić Marko Lučić, urednik i član uprave stručnog časopisa qLife i portala Quantum21.net.

Početkom 21. stoljeća sveobuhvatne promjene u vidu digitalizacije, globalizacije, demografskih promjena, migracija, individualizacije te ubrzane degradacije društvenog i prirodnog kapitala zahvaćaju cijeli svijet, pa tako i Hrvatsku. Iako se o "značajnim promjenama" u ljudskoj povijesti već govorilo, dojam je da se u današnjem svijetu događa nešto suštinski drugačije. To "novo" se prije svega odnosi na tempo promjena koji je postao mnogo brži, na frekvenciju i amplitudu restrukturiranja i reformiranja koje su se također značajno povećale, kao i na budućnost koja je postala mnogo manje predvidljiva nego ikada prije.

Tradicionalno poslovno okruženje iz 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća kojeg karakteriziraju organizacijske kulture bazirane na ekonomskim vrijednostima (stvorene na pretpostavkama neoklasičnog ekonomskog modela po kojemu je čovjek, radnik u svojoj biti racionalna i sebična individua koja teži isključivo za povećanjem materijalnog blagostanja), negativni utjecaj organizacijskih filozofija i kultura za okoliš i širu društvenu zajednicu (orijentacija na materijalističke vrednote, brzu zaradu i sebično manipuliranje stvarima, ljudima i događajima koja uništava prirodnu i društvenu okolinu u kojoj živimo), smanjivanje broja zaposlenika u organizacijama kao i smanjivanje razina menadžmenta (preostali zaposlenici se suočavaju s povećanim zahtjevima, što u konačnici smanjuje njihovu inovativnost i kreativnost, ključne čimbenike razvoja) sve brže nestaje.

Sukladno tome, tradicionalna mehanicističko-birokratska organizacija s komandnim i kontrolnim sustavom upravljanja više se ne može nositi s novim uvjetima poslovanja. Promjenom ekonomskih temelja gospodarskog svijeta gdje se stabilnost zamjenjuje dinamičnim obrascima, javlja se snažna potreba za promjenom načina vođenja.

Međutim, u stvarnosti se malo toga promijenilo. Unatoč očitoj potrebi za novim načinima vođenja, izrade strategija i organiziranja, stvarni menadžerski procesi u većini organizacija i poduzeća su se veoma malo promijenili. Uzrečica "što se više promjena događa, to više stvari ostaje isto" odlično oslikava pravo stanje tvari. "Usprkos velike potrebe za promjenom načina razmišljanja, a potom i rada, čini se da ljudi stalno rade 'više istoga'", kaže Wanda Orlikowski s MIT-a. Tehnologija u koju slijepo vjerujemo stalno se mijenja, ali način i metode rada čovjeka ni približno ne prate navedene promjene. Vrlo rijetko se susreću ljudi koji zaista rade stvari drugačije, improviziraju i inoviraju, mijenjaju strukturu posla kojeg obavljaju. U tradicionalnim organizacijama, progresivne ideje takvih ljudi nailaze na otpor većine nesklone promjeni.