Klasična glazba i biznis: Slušanje, vođenje, učenje

Alf Westelius Alf Westelius, profesor na Stockholm School of Economics.

Timski rad je značajna kategorija u svakoj organizaciji. Svijet sporta se pretvorio u izvor nadahnuća i metaforičkih slika koje poslovni svijet koristi kako bi unaprijedio liderstvo. Kako mnogo vremena provodim u sviranju klasične glazbe, u orkestru i gudačkom kvartetu pronalazim nadahnuće koje mi pomaže u unapređivanju timskog rada.

Simfonijski orkestar

U posljednje vrijeme u Švedskoj je postalo popularno unajmiti dirigenta da vas podučava o liderstvu. Simfonijski orkestar veoma je sličan hijerarhijskoj organizaciji, no određene razlike ipak postoje. Poput lidera u organizaciji, dirigent zadržava pravo na konačnu odluku dok se bavi interpretiranjem, sinkroniziranjem i slično. Ovisno o značajkama instrumentalnog djela, dirigent može predlagati i rješenja tehničkih problema, npr. je li bolje koristiti gudalo ili prste. Na orkestar treba gledati kao na hijerarhiju koja se dijeli na različite instrumentalne skupine na čijem se čelu uvijek nalazi lider. Tijekom probe ti lideri odlučuju o tehničkim pitanjima, te koriste pokrete i gestikulaciju za sinkronizaciju izvođenja. 

Liderstvo dirigenta ustvari se odnosi na ženu ili muškarca na samome vrhu koji svoju ideju ili viziju pokušavaju prenijeti članovima organizacije, tj. glazbenicima. Kao glazbenik, ovim tekstom namjeravam čitateljima pojasniti što to znači "biti vođen", na koji način interpretirati poruke lidera skupine i surađivati s ostalim članovima orkestra. 

Slijediti dirigenta slično je kao i slijediti menadžera u poslovnoj organizaciji. Svaki pojedini orkestar razvija vlastiti osjećaj o tome kako svirati prema uputama, tj. pokretima dirigenta - na zamah štapića ili malo kasnije - na isti način na koji u organizaciji postoji kultura praćenja uputa menadžera. U orkestru je slušanje mnogo važnije od tempa i ostalih pitanja vezanih za sinkronizaciju. Dirigent postavlja osnovni tempo, a konačni tempo nastaje u kombinaciji: praćenja ostalih instrumenata i promatranja uputa lidera. Slično je i s glasnoćom - dirigent osigurava osnovnu ideju koja se zatim korigira u skladu s audio inputom ostalih instrumenata.

Sinkronizacija također traži da se neprestano prati visina tona ostalih instrumenata, posebice onih instrumenata koji sviraju zajedničke dionice ili paralelne glazbene oblike. Svaki glazbenik prima osjetilne inpute drugih glazbenika. Budući da se članovi orkestra grupiraju prema funkciji ili instrumentu, usklađivanje s kolegama koji su fizički udaljeni od vas predstavlja doista zahtjevan zadatak. Baš kao i u organizaciji, usklađenost se najlakše postiže kada srednje menadžere (lidere skupine) smjestimo jedne pored drugih te u neposrednu blizinu glavnog menadžera (dirigenta). Međutim, ostaje činjenica da članovi orkestra mogu lakše razumjeti i komunicirati s drugim glazbenicima, nego što to mogu članovi poslovne organizacije kako bi stvorili sliku cjelovitosti poslovanja, tj. "veliku sliku".