Održavanje pozornosti, ne samo na glazbenike s kojima svirate nego i na dirigenta, zahtijeva vježbu. Što bolje poznajete dionicu koju svirate, što ste duže u orkestru i što ste bolje upoznati s cijelom skladbom, to ste sposobniji kvalitetnije slušati kolege te zbog toga i kvalitetnije prilagoditi vlastitu izvedbu njihovoj. Svaki pojedini glazbenik razvija svoj vlastiti zvuk, posebne pokrete, ponašanje i odgovore na upute. Iskusni instrumentalisti od samog početka sudjelovanja u orkestru mogu postići zavidnu razinu usuglašenosti. No ipak, vrhunska izvedba uvijek traži mnogo vježbe s istim kolegama.

 

Za vrijeme izvedbe dirigent gestikulacijama prenosi upute, dok na probi detalje pojašnjava riječima. Ta se pojašnjenja obično odnose na ekspresiju i naglasak (težište), odnosno direktne upute poput: "Oboe su na ovome dijelu preglasne", "Tromboni trebaju usporiti" ili "Druga violina kasni". 

Glazbenici očekuju vizionara i detaljne upute, a status dirigenta utječe na kvalitetu prihvaćanja. Prihvatljivije im je kada ih upućuje ili kudi poznati, poštovani dirigent, nego početnik ili manje ugledni dirigent. No, sama moć koju formalni položaj dirigenta donosi sa sobom nije dovoljna kako bi njegova riječ bila i posljednja budući da je neposluh, u većoj ili manjoj mjeri, uvijek prisutan. Ako se upute dirigenta zanemaruju, mehanizmi funkcioniranja orkestra se remete, što obično vodi prema lošoj konačnoj izvedbi. Jedino u kriznim situacijama, kada dirigent primjerice pogriješi ritam, neposluh može spasiti izvedbu.

Izvođenje, npr. simfonije, u potpunosti razotkriva "isporučenu uslugu" budući da su svi pojedinci - počevši od glazbenika, preko vođa skupina (srednjih menadžera), sve do dirigenta (lidera) - u direktnom kontaktu s "klijentom" koji na licu mjesta procjenjuje njihovu izvedbu. Iako u poslovnom svijetu često nailazimo na timsko djelovanje stotinjak ljudi, "trenutak istine" rijetko se kada odnosi na tim u cijelosti te je rijetko kada u potpunosti transparentan, kao što je to slučaj s orkestrom na pozornici.

Gudački kvartet

Ako pozornost pomaknemo s velike hijerarhijske organizacije (simfonijski orkestar) na manju organizaciju, poput gudačkog kvarteta, uočit ćemo postojanje posve drugačije forme. Kod gudačkog kvarteta su interpretacija, sinkronizacija, izbor glazbe te različite mogućnosti izvedbe više-manje centralizirani, distribuirani i uistinu kolektivni. Pa ipak, iskustvo mi govori da gudački kvartet više naginje samoorganiziranju, a manje hijerarhiji.