Komunikacija je kod gudačkog kvarteta višeslojna i višeosjetilna. Fizička blizina članova otvara raznolike mogućnosti, emocionalna angažiranost osigurava kontekst, a neverbalni zadaci i potreba za stalnim usklađivanjem stvaraju potrebu za korištenjem svih raspoloživih osjetilnih podražaja. Kod većih i geografski disperziranih timova fizička bliskost koja osigurava kvalitetnu komunikaciju ne postoji. Članovi simfonijskog orkestra djeluju u situaciji određene fizičke bliskosti, no sam njihov broj - koji priječi vidik i slušanje - isključuje mogućnost kvalitetne komunikacije koju ima kvartet, te promovira hijerarhiju i strogo određivanje uputa.

U poslovnim organizacijama racionalnost se uvijek stavlja ispred emocija. Takvo određenje ograničava komunikaciju. Verbalna i grafička izvješća, prezentacije i poslovni sastanci ograničavaju komunikaciju na riječi i grafikone. Individualizacija zadatka uz minimalizaciju sučeljavanja i minimalno vrijeme za zajedništvo, značajno ograničava učenje i razvoj kvalitetnije komunikacije.

U poslovnom svijetu ljudi se koriste posebnim metodama "team buildinga", poput raftinga ili zajedničkog kuhanja, kako bi nadoknadili nedostatak kvalitetne komunikacije u obavljanju svakodnevnih radnih zadataka. Ponekad radim s ljudima s kojima sam svirao u kvartetu i do određene mjere nam iskustvo iz kvarteta pomaže u postizanju kvalitetnije komunikacije na poslu. Iako su rafting, kuhanje ili zajedničko muziciranje potrebne metode za izgradnju temeljnih sposobnosti, smatram kako bi lideri i menadžeri morali pronaći nove mogućnosti (načine rada) koje bi u dnevnom radnom rasporedu osigurale prostor za kvalitetniji dijalog.

Na primjeru glazbenog kvarteta vidimo da je vježbanje ustvari osnovna aktivnost, a izravni dodir s publikom, odnosno "klijentom", sekundarna aktivnost u kojoj se provodi mnogo manje vremena. Možda se može zaključiti kako su članovi kvarteta sami sebi klijenti? Oni ne sviraju kako bi zaradili za život, već upravo suprotno, redovna zarada im omogućava sviranje. Međutim, i za vrijeme vježbe publika postoji. Članovi kvarteta sami odlučuju o standardima kvalitete i idealima, na temelju svojih iskustava i razmišljanja o tome što publika cijeni i voli te kako će reagirati na njihovu izvedbu. Za vrijeme izvedbe dolazi do posredne interakcije s publikom kada se u zraku osjeća njihova pažnja ili pomanjkanje iste, zanos ili negodovanje u odnosu na glazbu koja se izvodi.

U poslovnom okruženju s jedne strane postoje intenzivne i vidljive interakcije, dok se s druge strane one čine prilično ograničenima. Primjer prvoga su prodajni timovi koji kroz interakcije dolaze do sklapanja ugovara s klijentom, a primjer drugoga su dizajneri računalnih programa koji u većini slučajeva nisu u izravnom kontaktu s klijentom, ili pak osoblje kuhinje koje rijetko kada ulazi u blagovaonicu kako bi se upoznalo s gostima. Orkestar možemo postaviti otprilike na sredinu te zamišljene ljestvice. Mnogo vremena provode u vježbi, ali i u izvođenju. Za vrijeme izvedbe, interakcija orkestra s publikom slična je onoj kvarteta, ali struktura upravljanja ograničava slobodu reakcije njegovih članova.