3. Navedene karakteristike nas upućuju na zaključak kako organizacijsko učenje nije u cijelosti vidljivo niti se može izmjeriti tradicionalnim metodama. Ono što možemo uočiti jest majstorstvo u djelovanju, u praksi, kroz ex post reflektivno kreiranje smisla u procesu promatranja članova organizacije koji se koriste govorom ili fizičkim artefaktima u djelovanju. Sve navedeno predstavlja "prešutno znanje" (eng. tacit knowledge).
Improvizacija i istraživačke metode
Već sam ranije naglasila kako kolektivno-kulturalni pristup organizacijskom učenju zahtijeva korištenje istraživačkih metoda primjerenih njegovoj praktičnoj usmjerenosti (Yanow, 2000.). Dok razmišljam o naučenom na tečaju improviziranja, uočavam mnoge sličnosti s različitim metodama interpretacije (Yanow, 2000.). Promatranje (bez obzira na razinu participacije) aktivnosti i konverzacije u tijeku zahtijeva trenutno improviziranje. U kontekstu pojedine situacije, uloge i pravila participacije određenih tim metodama, istraživač trenutno potvrđuje ono što mu je rečeno i odgovara na način da razgovor uvijek usmjerava prema naprijed.
Za improvizaciju ne možemo reći da nije metodična ili da nije sustavna. Metodičnost i sustavnost proizlaze prije svega iz obuke i pripreme te kroz kontinuirano promatranje tijekom vremena. Jedan od razloga zbog kojih je improvizacija došla na loš glas proizlazi iz stava akademske zajednice koja je sklona pisanom tekstu, radije negoli situacijskim scenama koje nastaju u trenutku.
Improvizacija u podučavanju i drugim strukama
Ed Schein mi je jednom prilikom pričao o tome kako u velikoj mjeri u praksi poslovnog savjetovanja uočava improvizaciju. Slično njemu, i sama sam otkrila mnoge elemente improvizacije u procesu podučavanja i istraživanja.
Koliko se često profesor usmjerava na svoj odnos sa slušateljima tijekom predavanja, umjesto da samo pazi kako ne bi pogriješio te kako bi "pristojno" izgledao u očima studenata?
Improvizacija nas može podučiti na koji način možemo preusmjeriti pozornost na partnere - u ovom slučaju studente - i ostati aktivno usredotočeni na njih. Ostajemo li previše usredotočeni na sebe (osjećaje, izgled) tada zasigurno nismo "u trenutku".
© SoL, Society for Organizational Learning, 2004.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić