qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: Organizacija kao živući sustav

Članak: Kompanije: Tko su one zapravo? - 2.dio, Arie de Geus

download PDF

Kompanije: Tko su one zapravo? - 2.dio

Arie de Geus Arie de Geus iznimno je ugledna osoba u svijetu biznisa, posebno na području organizacijske strategije. Dugi niz godina radio je u kompaniji Royal Dutch - Shell kao voditelja planiranja grupacije gdje se je počeo zanimati za prirodu velikih organizacija, proces donošenja odluka i proces promjene u njima. Suosnivač je SoL-a, Society for Organizational Learning, autor nagrađivanog bestselera The Living Company i predavač na London Business School.

U stručnoj javnosti je poznat kao jedan od pokretača koncepcije Učeće organizacije kao i osoba koja je osmisli metodu tzv. Scenario planiranja.


Razmjeri upravljanja i kontrole s vrha

Razmotrimo li brojne promjene portfelja koje su uspješne živuće organizacije provele tijekom vremena, teško je ne primijetiti očitu proturječnost da su, ne tako davno, tijekom 70-ih godina, mnoge tvrtke naučile kako je proces diversifikacije ustvari iznimno opasan. Pouke su bile veoma bolne, toliko da ih još i danas osjećamo. Sve nas je to dovelo do promjene filozofije poslovanja koja danas glasi: "Vrati se osnovama i koncentriraj se na svoj temeljni biznis." Pa ipak, postoje jasne indikacije da za preživljavanje velikih tehnoloških, političkih ili društvenih potresa u svijetu, kompanije moraju razviti sposobnost da u cijelosti promijene svoj temeljni poslovni portfelj.

Objašnjenje za ovu očitu proturječnost leži u načinu promjene portfelja u korporacijama koje su uspjele opstati tijekom svih ovih stoljeća. Promjene su uglavnom bile postepene, inkrementalne te za njih možemo reći da su uspješno anticipirale potrebe klijenata. Novi biznis nije morao biti povezan s temeljnim, te što je još važnije, nije postojala središnja kontrola nad diversifikacijom. Naravno, treba još dodati kako proces diversifikacije nije bio potaknut iz središnjeg centra kontrole, što je, kako se čini, upravo bio slučaj s mnogim primjerima iz 70-ih godina. Ranije u govoru sam menadžersku praksu koja koristi nisku razinu upravljanja i kontrole s vrha nazvao "tolerantnom prema aktivnostima na margini organizacije".

Tolerancija je mjera otvorenosti sustava. Ona predstavlja mjeru do koje je tvrtka otvorena, "tolerantna" prema novim ljudima i idejama (Oxfordov rječnik to navodi kao: "strpljivost kada se radi o mišljenju ili praksi drugih").

Razina tolerancije u tvrtkama se razlikuje. Neke su tvrtke izuzetno tolerantne prema novim ljudima, novim idejama i novim praksama, a druge, pak, to definitivno nisu. I niska i visoka razina tolerancije pronalaze svoje mjesto u poslovanju, ovisno o količini kontrole koju tvrtka posjeduje u odnosu na svoju okolinu.

© 2006 Novem izdavaštvo d.o.o. info@quantum21.net | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna