1. Motivirajuća posvećenost. Vrednote pomažu djelatnicima u pronalaženju suštine i cilja, u razvijanju brige o tome što organizacija čini i kako se ponaša, te u uspostavljanju veze između njihovih pojedinačnih napora s funkcioniranjem organizacije u cjelini.

2. Usklađivanje aktivnosti. Obzirom da djelatnici moraju donositi niz složenih odluka, vrednote osiguravaju skup načela koje ih vode i usmjeravaju u tim odlukama.

3. Prevladavanje individualnih sukoba. Vrednote osiguravaju govor i načela uz pomoć kojih je moguće prevladati individualne različitosti i prihvatiti, bez osuđivanja, različitosti u radu.

Jasno definiranje vrednota od posebne je važnosti za svaku organizaciju. Kada ljudi surađuju kako bi se zajednički složili oko toga što im je u životu i radu doista značajno, posvećenost zajedničkim vrednotama sama od sebe nastaje. U praksi vrijedi pravilo da se vrednote jednostavno ne mogu nikome nametnuti, iako to mnogi lideri i dalje pokušavaju učiniti. Takva tvorevina za članove organizacije nikada neće postati stvarnost. Iako ih, naravno, lideri mogu predložiti, ne postoji zamjena ili prečac za proces u kojem pojedinci, okupljeni u timove, samostalno raspravljaju o vrednotama koje su im doista značajne nakon čega dolaze do konsenzusa kojeg zatim u potpunosti podržavaju.


Vrednote kao osnova uspjeha

Organizacije se bave utvrđivanjem vizije vlastite budućnosti kao i misije, izjave o svrsi njihova postojanja. No, vizija i misija same po sebi nisu dovoljne, budući da određuju isključivo najznačajniji izvanjski fokus zadatka. Uz misiju i viziju, svaka grupa mora odrediti pravila o tome na koji će način zajednički raditi, međusobno se odnositi te što ih u svemu tome povezuje jer se pojedinci u procesu rada angažiraju iz posve različitih razloga, pa stoga od drugih ljudi i organizacije očekuju posve drugačije stvari.

Ponekad se zna dogoditi da se grupa ljudi složi oko vizije i misije, no nakon toga, zato što njihovi članovi posjeduju različite vrednote o tome na koji način ostvariti tako dogovorenu viziju i misiju, dolazi do konflikta. Neki od njih žele biti samostalni, drugi vole interakcije dok treći u radnom okruženju vide arenu za osobno nadmetanje i "pobjeđivanje" nad drugima kroz postignute rezultate. S povećanjem odgovornosti, sve složenijim odlukama i dugoročnim posljedicama koje one donose, korporativne vrednote postaju esencijalni vodič za usmjeravanje ponašanja ljudi. Način na koji postižete ciljeve i ostvarujete viziju jednako je važan kao i sama vizija. Propitivanje vrednota čini ovu razliku vidljivom, te usmjerava članove grupe prema konsenzusu o tome tko su oni zapravo i što im je važno.