Promjena vrednota 

Kompanije se stalno mijenjaju, a neke od tih promjena izravno "pritišću" na vrednote pa ih je zbog toga u svakodnevnici ponekad teško održavati. Na vrednote se posebice negativno odražava situacija kada se dijele otkazi što smo imali prilike proživjeti kroz suradnju s IBM-om. Vidjeli smo kako nazadovanje informatičkog diva stvara snažan pritisak za istiskivanjem ključne vrednote te organizacije: poštovanje čovjeka koju su ljudi interpretirali na različite načine kao ne otpuštati, ne prisiljavati čovjeka da se mijenja ako on to ne želi, ne držati ljude odgovornima za slabe poslovne rezultate. Zaposlenici su bili ljuti i uzrujani budući su bili uvjereni da kompanija napušta svoje temeljne vrednote. Zato su neko vrijeme osjećaji o nužnosti promjene bili potpuno zatomljeni, umjesto da se otvoreno progovorilo o tome na koji način se vrednote mogu promijeniti ili interpretirati na drugačiji način, dakle otvoriti dijalog o tome može li se primjerice poštivati ljude i u isto vrijeme dijeliti otkaze te treba li se možda ljude ipak držati odgovornima za poslovni uspjeh. Takvo je oklijevanje utjecalo na IBM-ovu drugu važnu vrednotu, bliskost s kupcima. 

Ponekad se događa da se pojavi kontradikcija među operativnim vrednotama gdje dolazi do klasičnog "sukoba vrijednosti". Što kada organizacija podržava vrednotu poštenje, ali u isto vrijeme i visoki volumen prodaje? Nameće se pitanje kako i u kojem trenutku je prihvatljivo da se poštenje postavi iznad prodaje? Mnoge je primjera kada su ovakve i slične kontradikcije teško ranile organizacije, najčešće zato što zaposlenici nisu imali siguran prostor (forum) u kojem bi mogli slobodno propitivati takve konflikte. Dijalog i razmjena vrednota od kritične su važnosti kako bi se razjasnili limiti ponašanja i osobna odgovornost pojedinaca. 

Primjerice, promotrimo situaciju u kojoj je tvrtka snažno usmjerena na vrednote dobila ogromnu narudžbu od kompanije iz duhanske industrije, ali pod uvjetom da ukine pravilo zabrane pušenja u vlastitim prostorijama. Vodstvo je raspravilo navedeno uvjetovanje sa svakom radnom grupom posebno, važući u tom procesu potrebu za narudžbom i izazov za promjenom vlastitih vrednota. Na kraju su se ipak dogovorili da su im vrijednosti važnije od prodaje te su narudžbu odbili. Slični su "sukobi vrijednosti" dosta česta pojava, posebice u poslovnom svijetu.

Kao što smo vidjeli na primjeru maloprodajnog lanca i njihovog programa koji nije dočekao završetak, rasprave o vrednotama obično započinju u relativno sigurnim uvjetima, no čim postanu ozbiljne nailaze na čvrsti zid već utvrđenih organizacijskih pravila - neformalne organizacijske kulture. A neformalna kultura vrlo često u sebi krije vrednote o kojima nitko ne želi otvoreno razgovarati, poput sljedećih:

1. Nemilosrdno nadmetanje s kolegama,
2. Nastojanje da se ugodi šefu i to pod svaku cijenu,
3. Prodaja, prodaja i samo prodaja, bez obzira na išta drugo.