Zeleni tim, njegova učenja i sudioništvo, mogu se pretvoriti u zamku budući da na prijelazu iz zelene u žutu zonu prava cijena kolektivizma postaje sve očitija. Fokus se opet usmjerava na nutrinu. Iznenada, nema dovoljno varijabilnosti; različitosti se potiskuju, a neki osjećaju da im pripadnost grupi ubija individualnost. Prilikom prijelaza u zeleno-žutu zonu zadržava se osjetljivost na ljudski čimbenik.
ŽUTA – sebstvo se izražava prema svojim željama, no nikad na štetu drugih ili planete
Duboke vrednote ŽUTO po prvi puta počinju ujedinjavati u koherentnu cjelinu unutarnje i izvanjske sile koje utječu na pojedince i organizacije. Cijela se spirala odjednom pojavljuje u cijelosti, iako je "Ja" još uvijek na prvome mjestu.
Žuto je promišljanje oslobođeno straha i opsjednutosti što stvara osjećaj egzistencijalne slobode i razvija ekološki svjetonazor koji tolerira i strukturu i randomizaciju. Osobna načela imaju primat nad pravilima. Osoba ili organizacija nastoji pronaći prikladne načine postojanja, tako da ne uzimaju više nego što daju, čime se osigurava uravnoteženost i kontinuiranost sustava. Posao, društvena događanja, obitelj i igra bivaju ujedinjeni u cjelovitom iskustvo postojanja, a ne posjedovanja ili djelovanja. Dee Hock, bivši predsjednik uprave VISA-e, osmislio je pojam "chaordic" kako bi pojasnio kombinaciju kaosa i reda inherentnu ovom svjetonazoru.
Djelatnici koji funkcioniraju u žutoj zoni slabo su lojalni organizaciji ili radnoj skupini u kojoj djeluju, već isključivo poslu kojeg obavljaju. Ne odgovaraju na prijetnje, prisilu, konkurenciju, nelogična pravila, autoritarnost i druge uobičajene poticaje. Također, budale ne podnose dugo vremena. Autoritet poštuju samo kada ga prati stručnost. Statusni simboli ih ne impresioniraju. Forma prati funkciju. Motivacija i ciljevi u karijeri ovih djelatnika često za njihove nadređena nemaju nikakvog smisla.
Učinkovito liderstvo izgrađuje organizacije koje vjeruju u svoje članove; drže ih odgovornim, involviranim i znatiželjnim pojedincima. Osigurava resurse, informacije, i materijale, ali ne i obilati nadzor budući da upravljanje ne funkcionira u žutoj zoni dubokih vrednota. Stjecanje znanja iz mnogih izvora, a ne samo prikupljanjem informacija, dio je svakodnevnog života. Promjene su lakše ostvarive jer je vodstvo labavo, a struktura se mijenja s promjenom uvjeta. Strategija predstavlja proces stalne prilagodbe i usklađivanja.