Stoga dobri treneri retorike ne zanemaruju literaturu antičkog vremena, nego je proučavaju i koriste kao nenadoknadiv temelj za prilagođavanje današnjem vremenu i izučavanje suvremenih komunikacijskih vještina.

Po Ciceronu, jednom od najvećih rimskih govornika i filozofa, definicija retorike je "teorija i praksa govorništva prilagođenog za uvjeravanje". U njegovim knjigama posvećenima govorništvu "Brutus", "Orator" i "De oratore" nalazimo velik dio opisanih tehnika uspješnog javnog nastupa s ciljem prodaje - ideje, proizvoda, a prije svega prodaje osobnog imidža. Valja napomenuti da se veći dio u Ciceronovim djelima opisanih tehnika učenja govora kroz ovih 2000 godina nije promijenio. Jer čovjek je evoluirao tehnički, civilizacijski, no nije i emocionalno. Čovjek je i dalje više emocionalno nego racionalno biće - volimo nasmijane, duhovite govornike, a ne volimo mrgude; volimo duboke glasove, strukturirane govore koje imaju početak i kraj…

Danas je retorika interdisciplinarna znanost koja objedinjuje znanja iz psihologije, lingvistike, fonetike, semiotike, stilistike, komunikologije, a integrira i suvremena znanja o ponašaju životinja iz kojih su povučene paralele s ljudskim ponašanjem, osobito u području neverbalnog.

Retorika, dakle, nije zastarjela vještina zaostala iz davnog, zaboravljenog vremena; ona se pod raznim imenima uvlači u moderan svijet poslovnog čovjeka 21. stoljeća. A u novom vremenu globalizma, amerikanizacije, internacionalizma u biznisu, "švercaju" je pod raznim drugim imenima – prezentacijske vještine, umijeće samoprezentiranja i sl.

Izraz retorika međutim mediji danas koriste uglavnom u negativnom kontekstu – "prazna retorika", "promijenio je retoriku", "lažna retorika", pa nije ni čudo da od te riječi čak i neki znanstvenici zaziru, jer zvuči opako i "vuče" na prevaru… Zvala se ovako ili onako, ostaje svijetliti i očaravati nas kao vještina uvjeravanja koju su njegovale sve civilizacije do danas. Čak i najveći skeptici koji misle da je važan sadržaj te da je forma samo njegova sporedna popratna pojava, kapituliraju pred činjenicom da su dobri govornici jednostavno - uspješniji poslovni ljudi.

Na našim prostorima o retorici je već u 17. stoljeću pisao Benedettto Kotruljević, koji je u svojoj knjizi o trgovcu postavio temelje prodajnih vještina baziranih na naravno, uvjeravanju.