Pretpostavljam da bi svaki menadžer trebao znati da su ljudi društvena bića i da je dobra komunikacija jedini način kvalitetnog postizanja profesionalnih ciljeva i dugoročno pozitivnog utjecanja na više menadžere, suradnike (uključujući i podređene djelatnike u timovima koje vode) te poslovne partnere. Sporazumijevamo se već kao bebe, dok okicama, plačem i tonalitetom plača javljamo ljudima oko sebe da smo gladni, mokrih pelena ili samo trebamo društvo. Govoriti počinjemo (kako tko) već nakon druge godine. Zašto onda s odrastanjem, a osobito kada počnemo raditi i zauzimati viša mjesta u hijerarhiji "najednom" zaboravljamo kako razgovarati, u općem smislu i komunicirati s drugim ljudima?
Internetski portal www.moj-posao.net proveo je 2007. godine nekoliko uspješnih anketa koje su pokazale da upravljačka elita u Hrvatskoj uglavnom njeguje autoritarnost, koju prati često tiranski odnos spram podređenih, ali i nekritičko prihvaćanje i povlađivanje autoritetu onih u hijerarhiji iznad njega. Većina takvih menedžera, budući da nisu situaciji razvijati osobne kvalitete, već se prilagođavaju očekivanjima svojih šefova, ima problema u komunikacijskim vještinama jednostavno zato što nigdje ne uče komunicirati s ljudima.
Učenje komunikacije svodi se na puku imitaciju roditelje ili učitelja, što ne može biti dovoljno. Zato više od 80% problema koji se pojavljuju u poslu nastaje zato što ljudi ne znaju komunicirati. Koliki je to problem, pokazuje još nekoliko anketa navedenog portala, čiji su rezultati pokazali da je na pitanje: "Što biste napravili da preuzmete poziciju šefa? " više od 41% ispitanika odgovorilo: "Poboljšao/la internu komunikaciju." Još su gori rezultati na pitanje: "Zašto biste napustili posao? " Od ukupnog broja ispitanika njih 49,2% odgovorilo je "ne podnosim loše menadžere", još 39,6% ispitanih reklo je "razmišljam o odlasku zbog loših menadžera", što znači da ukupno 88,8% zaposlenika, koji odlaze iz hrvatske tvrtke, odlazi zbog loših menadžera.
S druge strane, menadžeri u većini hrvatskih tvrtki tvrde da nisu zadovoljni kvalitetom komunikacije i da ih to dovodi do očaja, a utječe i na smanjenje produktivnosti i lošije financijske rezultate. Koji su to razlozi koji nas dovode na rub živčanog sloma, kako poboljšati razumijevanje i međusobnu komunikaciju i što sami možemo učiniti da bismo promijenili svoj pristup, a odustali od nastojanja da mijenjamo druge (nemoguća misija), doznajte u nastavku ove knjige.