Navedimo na kraju izvadak iz pripovijesti "Preobražaj" Franza Kafke1 koji govori o svima nama poznatim situacijama: "O Bože", pomislio je, "kakvu sam nezahvalnu profesiju izabrao! Mi, poslovni ljudi, vrlo često ne smijemo iz poslovnih razloga obazirati na neka lakša oboljenja. Iz dana u dan na putu. Poslovne brige mnogo su veće nego u sjedištu firme, a uz to se još mučim oko putovanja, moram paziti na presjedanja, neredovito i loše jedem, uvijek se s nekim drugim ljudima družim, nikada zadugo i nikada srdačno.
Nasuprot tome, neki drugi trgovački putnici žive kao žene u haremu. Kad se ja, na primjer, prije podne vratim u gostionicu da prepišem dobivene narudžbe, ta gospoda sjede tek za doručkom. Trebalo bi da ja takvo nešto pokušam kod svojeg šefa, smjesta bi me najurio. Uostalom, tko zna ne bi li to bilo čak i dobro za mene. Kad se ne bih svladavao zbog svojih roditelja, već bih odavno dao otkaz.
Otišao bih do šefa i skresao mu u brk što mislim o njemu. Taj bi se napokon srušio sa svojeg stola. Zbilja je čudno kako taj čovjek sjeda za stol pa onda s visine razgovara s namještenikom, koji mu zbog njegove nagluhosti mora prići sasvim blizu. E pa, još nisam izgubio svaku nadu. Kad jednom budem imao dovoljno novaca da otplatim dug svojih roditelja - za tom i treba još pet-šest godina - svakako ću to učiniti. Tad ću okrenuti novu stranicu u svojem životu. Do tada neka sve skupa ide k vragu."
_______________________
1 Franz Kafka (1883. - 1924.), židovski je pisac rođen u Pragu u doba Austro-Ugarske monarhije. Kafka potječe iz imućne židovske obitelji. Studirao je pravo i radio neko vrijeme kao činovnik - no većim je dijelom Kafka proveo život materijalno opskrbljen očevim imutkom. Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu zbilju ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestance izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv. To je posebno vidljivo u romanima "Proces" (1925.), "Zamak" (1926.) i "Amerika" (1927.), kao i u mnoštvu kraćih i duljih pripovijesti, među kojima se ističe "Preobražaj" (1915.).