Emocije u komunikaciji s poslovnom okolinom

Kako se u susretu s poslovnom okolinom ne biste osjećali loše, dobro je znati kako upravljati emocijama da biste iz svake komunikacije izvukli obostranu dobit. Pet je temeljnih uzroka zabrinutosti koje utječu na mnogo, ako ne i većinu, emocija koje se javljaju u toku pregovora.

Set temeljnih emocija primjenjiv je u gotovo svakoj poslovnoj situaciji, od složenih pregovora s više sudionika do nesuglasica između dva zaposlenika. Nalazite li se u emocionalnoj nedoumici ne znajući što da učinite kad:
- osjećate da vas drugi ne cijene dovoljno i da zadiru u vašu autonomiju,
- vas frustrira to što ne vide stvari iz vaše perspektive i imate dojam da ih ne zanima vaše mišljenje o problemu,
- ne cijene trud koji ste uložili ni posao koji ste obavili,
- osjećate da se drugi ne povezuju s vama i da ste odsječeni od onih s kojima komunicirate,
- vas brine da će komunikacija često završiti loše i smatrate da vam je sloboda izražavanja sputana,
- vas nitko vas ne konzultira pri donošenju odluka koje utječu na vas i kad vam kažu: Što se može, uzmi ili ostavi,
- osjećate da vam umanjuju značaj, posramljeni ste zbog načina na koji se odnose prema vama, te vas ponižavaju kako bi naglasili svoju superiornost,
- osjećate da trivijaliziraju vašu funkciju, pa vas vaša uloga ne ispunjuje te ne osjećate motivaciju za rad,
- vaše vještine nisu dovoljno korištene, a vašoj ulozi nedostaje jasna svrha.


Emocije vas mogu omesti u komunikaciji, ali također vam mogu i pomoći u postizanju željenih rezultata. Negativne emocije mogu skrenuti pažnju s temeljnih problema, nanijeti štetu važnim odnosima, umanjiti šanse za pravednu pogodbu i pomoći drugima da vas iskorištavaju.

No emocije također mogu služiti kao prednost. Prilikom njihove primjene u komunikaciji morate ispuniti neke od osnovnih potreba. Prva komunikacijska potreba je priznanje. Nalaženje vrijednosti u onome što drugi misle, osjećaju i rade, dok pokazuju uvažavanje prema vama. Priznanje okoline snažno utječe na naše osjećaje, djelovanje i način razmišljanja. Kad nas cijene postajemo spremniji na suradnju i otvoreniji prema onome što drugi imaju za reći. Kad nas ne cijene manje smo spremni surađivati.

Važno je znati da uvažavanje nije isto što i popuštanje. Kako izraziti priznanje sugovornikovog stajališta bez nužnog slaganja s istim?