O dijalogu

David Bohm, Donald Factor, Peter Garett David Bohm, bliski suradnik Alberta Einsteina i istaknuti fizičar poznat je po svojim radovima na temeljima kvantne teorije i teoriji relativnosti te na istraživanju utjecaja navedenih teorija na druga znanstvena područja. Intenzivni dijalog s njegovim velikim prijateljem, Jidhu Krishnamurtijem, velikim duhovnim učiteljem iz Indije doveo ga je do iznimnih spoznaja o značenju i prirodi misli, razumijevanja, postojanja, smrti, istine, stvarnosti i inteligencije.
Autor je mnogih značajnih djela od kojih su najpoznatija Quantum Theory, Wholeness and the Implicate Order, Science, Order and Creativity, On dialogue.

q21 Vam prenosi iznimno značajni tekst Davida Bohma napisan u koautorstvu s Donaldom Factorom i Peterom Garettom.


Dijalog - Prijedlog

Dijalog je sredstvo za proučavanje samih korijena mnogobrojnih kriza s kojima se čovječanstvo danas suočava. Dijalog omogućava istraživanje i razumijevanje procesa koji fragmentiraju i ometaju istinsku komunikaciju između pojedinaca, država ili pak različitih dijelova iste organizacije. U današnjoj modernoj kulturi interakcija između ljudi ostvaruje se na mnogo načina: plesom, pjesmom, glumom... i sve to uz minimalni napor. Suprotno tome, kad pozornost usmjerimo na razgovor o dubokim i značajnim problemima, gotovo uvijek nailazimo na razilaženje i neslogu, a mnogo puta i na nasilje. Stav autora ovog teksta je da opisane okolnosti ukazuju na dubok i prevladavajući nedostatak u procesu ljudskog razmišljanja.

Uz pomoć dijaloga grupa ljudi može istraživati pojedinačne i zajedničke pretpostavke, ideje, uvjerenja i osjećaje koji suptilno kontroliraju njihove interakcije. Dijalog nudi mogućnost sudjelovanja u procesu koji razotkriva uspjehe i neuspjehe komunikacije. Nadalje, dijalog može razotkriti zbunjujuće obrasce nesklada koji grupu navode na izbjegavanje pojedinih ključnih pitanja, ili suprotno, čvrsto inzistiranje na obrani pojedinog stajališta.

Dijalog predstavlja kolektivno promatranje procesa putem kojeg skrivene vrijednosti, namjere ili nezamijećene kulturalne različitosti kontroliraju ponašanje bez prisutnosti svjesnosti o istom. Stoga dijalog možemo promatrati kao arenu za kolektivno učenje koja može unaprijediti zajedništvo, povezanost i kreativnost.

Zbog istraživačke prirode dijaloga, njegovo značenje i metode su u stalnom nastajanju. Kruta pravila se ne mogu primijeniti na vođenje dijaloga, u prvom redu zato što je u suštini dijaloga učenje - ne u smislu konzumiranja informacija ili doktrina priopćenih od strane nekog autoriteta, niti u smislu preispitivanja ili kritiziranja određenih teorija ili programa, već kao dio izvirućeg procesa kreativnog sudjelovanja među kolegama.

Smatramo da je važno pojasniti značenje i pozadinu procesa.

Komentar

Saša Petar

Povijest čovječanstva povijest je grupnoga djelovanja. Ljudi su se družili da bi zajedno ulovili mamuta ili medvjeda, da budu jači i sigurniji, da se stisnu zajedno kako bi im bilo toplije za hladnih noći, pa se i Defoe (engleski pisac, autor knjige Robinson Crusoe, u kojoj opisuje doživljaje brodolomca koji se našao sam na malom otoku, izgubljenom u plavetnilu oceana) smilovao Robinsonu, p

pročitaj...