Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj stručnog časopisa qLife koji u ovom broju istražuje sustavno razmišljanje, temeljnu koncepciju moderne znanosti i umjetnosti liderstva koja se u hrvatskoj stručnoj javnosti, iako posebno značajna, veoma rijetko spominje. Pojam "sustavno razmišljanje" zapravo se odnosi na moćnu novu perspektivu gledanja na stvarnost u kojoj živimo i radimo, na poseban stručni jezik i skup alata koji se koriste za rješavanje "tvrdoglavih" problema koji se u našoj svakodnevnici kontinuirano ponavljaju. Čvrsto se oslanja na znanstveno područje "dinamike sustava" (eng. system dynamics) dovodeći u središte pozornosti odnose; između različitih elemenata istog sustava te među različitim sustavima.
Nasuprot Descartesovom redukcionizmu, toliko uobičajenom među hrvatskim liderima i menadžerima u poslovnom i javnom sektoru koji ustrajne "probleme" uvijek rješavaju istom metodom: izoliranjem "problema" iz šireg konteksta te zatim "popravljanjem" tako izoliranih komponenti, sustavno razmišljanje nam poručuje da prihvatimo holistički svjetonazor, shvatimo u kojem su odnosu i na koji način promatrani "problemi" povezani među sobom i s višom cjelinom kako bi ih mogli učinkovito riješiti.
Iako se možda na prvi pogled čini apstraktnom, koncepcija sustavnog razmišljanja posve je stvarna i praktična te se svi mi, više ili manje svjesno, gotovo svakodnevno s njom susrećemo. Primjerice, vjerojatno ste se već našli u sličnoj situaciji: novi kolega, nedavno postavljen na funkciju voditelja logistike u vašem poduzeću, u želji da se dokaže i "riješi" problem visokih troškova skladištenja i transporta, stvara vama, voditelju prodaje, nove probleme u obliku povećanog nezadovoljstva kupaca zbog kašnjenja isporuke. Policija se također susreće sa sličnim situacijama. Kratkotrajnu radost radi uhićenja dilera droge u jednoj gradskoj četvrti ubrzo prekida spoznaja da je središte kriminalne aktivnosti sada prebačeno u novu četvrt. Još i gore, nakon uhićenja kompletnog dilerskog lanca realnost "na ulici" postaje još težom budući da je prekidanje redovnog lanca opskrbe utjecalo na smanjenje ponude, zatim na povećanje cijene droge na ulici, zatim do povećanja "privlačnosti" kriminalne aktivnosti te na kraju do povećanja broj involviranih osoba.
Sličan primjer negativnih posljedica proizašlih iz pozitivnih namjera u Hrvatskoj su nedavno iskusili mali brodograditelji i trgovci u sektoru nautike. Što se dogodilo? U trenutku rasplamsavanja gospodarske krize Vlada RH, u dobroj namjeri i s ciljem osiguranja stabilnosti državnog budžeta, donijela je niz odluka o povećanju fiskalnih nameta u gospodarstvu. Jedna od njih se odnosila i na znatno povećanje trošarina u sektoru nautike. Linearno gledano, računica je bila jednostavna: povećanjem nameta na nova plovila prikupiti iz sektora nova sredstva za državni budžet. No, sustav je "mislio" drugačije pa su zbog povećanih trošarina proizvodnja i trgovina posve zamrli. Proizvodni pogoni počeli su se zatvarati jedan za drugim što je na burzu rada odvelo gotovo tisuću radnika s pravom primanja državnih naknada za nezaposlene. Tako su se znatna sredstva umjesto u proračun slila iz proračuna.