Pored promotivnih stručnjaka i stručnjaka za odnose s javnošću, obožavatelji su također važan dio stvaranja brenda, jer oni pronose i šire slavu određene osobe. Publika iz imidža poznatih osoba izvodi različita značenja. Ta značenja variraju od zabave, imaginarne bliskosti i prijateljstva (para-socijalne veze), stvaranja zajednice putem trača, mita o uspijehu, ideologije individualizma itd. Poznate osobe govore nam puno toga o nama samima i našem društvu općenito. Ponekad nas poznati odvlače i od društvenih i političkih tema u svijet simulacije. Prateći njihove živote i sami postajemo dio tog začarong svijeta i zanosimo se da možemo postati dio tog spektakla ili postići njihov uspjeh. Zvijezde često pružaju osjećaj bliskosti i prijateljstva, toliko potreban u današnjem fragmentiranom društvu gdje su pojedinci međusobno izolirani. Također, one predstavljaju nas same putem ideologije individualizma – pružaju nam nadu da baš svatko u današnjem kapitalističkom društvu može uspjeti. Način na koji dolazimo do informacijama o poznatima najčešće je putem trača u medijima. Zašto ljude zanimaju tračevi o poznatima? Prema jednoj hipotezi poznate osobe su naši „učitelji“ te nam pružaju informacije i strategije potrebne za uspjeh u svakodnevnom životu, a mi se ugledamo na njih jer su višeg statusa od nas samih. Prema drugoj hipotezi, ljudi vide poznate osobe kao svoje prijatelje, stvaraju s njima para-socijalnu interakciju. Prema toj hipotezi, razmjena i širenje trača o poznatima stvara dojam povezanosti i zajednice među ljudima koji su sve više otuđeni u suvremenom društvu. Prema Schickelu, povijest poznatih osoba usko je povezana s poviješću komunikacijskih tehnologija. Informacije se počinju brže širiti, ali postaju i pojednostavljene, oslanjajući  se na simbole koji kristaliziraju određenu temu. Poznate osobe postaju jedan od tih simbola te pomažu u konstruiranju značenja u društvu. Također, poznate osobe postaju zamjena za obitelj i prijatelje disperziranoj, otuđenoj publici masovnog društva. „Usamljena gomila“, termin koji je lansirao Marshall, označava termin izolacije i udaljenosti između ljudi nastao zbog suvremenih sila – fragmentacije društva, raspada tradicionalnih veza, urbanizacije itd.  Putem medija stvara se slika poznate osobe koja nam je bliska – mediji naglašavaju privatne trenutke poznate osobe – i ona nam se čini kao stvarna osoba. Tu pojavu Schickel naziva „iluzija intimnosti“, a kroz nju stvaramo vezu koja zamjenjuje prave društvene odnose u našim životima – stvaramo „para-socijalne veze“, tj. koristimo poznate osobe da stvorimo novu dimenziju zajednice. Odnosi intimnosti su konstruirani kroz masovne medije, a ne kroz direktno iskustvo licem-u-lice. Tako nastaje „sekundarna intimnost“ – nedostatak fizičkog kontakta nadomješten je obiljem informacija i fotografija poznate osobe.

Pojedinci mogu postati brendovi u svim branšama. Međutim, oni koji se bave show businessom i politikom su primorani postati brendovi jer im o tome ovisi poslovni uspjeh. U drugim zanimanjima je to dodana vrijednost. Imamo vrhunske brendove i među menadžerima (npr. Donald Trump, Emil Tedeschi, nekada Zoran Janković), među odvjetnicima (npr. Ante Nobilo, Zvonimir Hodak, Čedo Prodanović), pa čak i svećenicima (npr. vlč. Zlatko Sudac, p. Tomislav Ivančić, fra Zvjezdan Linić). Mnogi od njih uopće ne rade na tome da postanu brendovi. Ali jednostavni oni imaju karizmu, drugačiji su, znaju komunicirati, postižu rezultate u onome što rade, mijenjaju stvarnost... Zapravo svatko od nas bi u našem lokalnom okruženju od sebe trebao stvoriti brend. Ne morate biti filmska zvijezda, pjevač ili glumac da bi koristile pogodnosti osobnog brandiranja. Može vam koristiti u napredovanju na radnom mjestu. Osim toga, trebali biste izgraditi brand ako mislite da niste dovoljno prepoznati ili cijenjeni u onom što radite. Ako želite biti bolji od svoje konkurencije...