Nove mogućnosti

S druge strane gledano, ima tu i dobrih vijesti. U kontekstu posla Internet nije samo promijenio očekivanja već je osim toga utjecao na stvaranje novih putova mobiliziranja i koordiniranja ljudi. Prije negoli se Internet pojavio, postojale su tek dvije alternative u kontekstu animiranja i akumuliranja ljudskih nastojanja – tržište i birokracija.

Dok tržište oslobađa inicijativu i strasti - sjetite se na trenutak ludila na Wall Streetu - loše koordinira složene zadatke. S druge strane, birokracija odlično koordinira složene aktivnosti žrtvujući na oltaru konformizma i kontrole ljudsku inicijativu i kreativnost. Danas, zahvaljujući Webu, postoji i treća opcija - distribuirana mreža.

Internet je iznjedrio mnoge inovativne organizacijske forme – poput Wikipedije, Intradea, Digga, Facebooka, Innocentivea, Topcodera ili Twittera – te više od 160.000 otvorenih inovativnih projekata. Društvene tehnologije koje se na Internetu razvijaju - blogovi, "mashup" web stranice (aplikacije koje se za stvaranje nove usluge više razine koriste kombinacijom podataka, prezentacija ili drugih funkcionalnosti drugih izvora, op. ur.), razni forumi, "crowdsourcing" (eksternalizacija zadataka nedefiniranoj, širokoj grupi ljudi putem otvorenog poziva, op. ur.), "folksonomy" (pojam folksonomija primarno se odnosi na klasifikacijski sustav razvijen iz teorije i prakse kolaborativnog kreiranja i upravljanja "tagovima" kako bi se sadržaji kvalitetnije kategorizirali. "Folksonomija" kao praksa poznata je i pod drugim nazivima kao što su "kolaborativno praćenje" (eng. collaborative tagging), "društveno klasificiranje" (eng. social classification), "društveno indeksiranje" (eng. social indexing) i "društveno praćenje" (eng. social tagging), op. ur.) te Wikipedija - pomiču granice ljudskog stvaralaštva i suradnje na način nezamisliv prije samo desetak godina.

Na Internetu nailazimo na čudesne pristupe upravljanju koji zahtijevaju malo ili nimalo nadzora i kontrole, na velike kompleksne kompanije koje uspješno posluju unatoč slabim ili posve nerazvijenim organizacijskim strukturama. Sve to pobuđuje nadu da ćemo, uz malu pomoć imaginacije, konačno nadvladati problematične kompromise i balansiranja koji su još od prvih piramidalnih struktura opsjedali teoretičare i praktičare menadžmenta.

Po prvi puta u povijesti kompleksne aktivnosti bi se mogle koordinirati zaobilaženjem administrativnih zastoja i prepreka, toliko karakterističnih za centralizirane sustave. Mogli bi izgraditi učinkovite kompanije, a da ljude ne pretvorimo u automate i robote, ostvariti disciplinu (tamo gdje je ona potrebna), a da ljude pritom ne zavežemo u ludilo pravila i procedura, iskoristiti prednosti specijalizacije ne podižući pritom barijere, fokusirati se, a da pritom ne postanemo kratkovidni, ostvarivati velike obujme, a da pritom ostanemo fleksibilni.

Želimo li ispuniti navedeno obećanje, moramo učiniti mnogo više od puke površinske implementacije tehnologija društvenih mreža na naše tradicijom opterećene menadžerske strukture. Zapravo, nama treba menadžerski ekvivalent terapiji zamjene gena. U DNK Interneta utkana je matrica vrijednosti koja naglašava zajednicu, slobodu, fleksibilnost, transparentnost, meritornost i samoodređenje. Nažalost, navedene vrijednosti teško ćemo danas susresti u prosječnoj kompaniji s liste 500 najboljih časopisa Fortune. A upravo je radi tih vrijednosti Internet toliko prilagodljiv, inovativan i inspirativan - za razliku od većine kompanija za koje se to ne može reći. Unatoč tomu, činjenica da su ljudi ipak stvorili jedan takav ne samo složen već i regenerativni sustav, ulijeva nam nadu da nećemo zauvijek ostati zarobljenicima demotivirajućih i nehumanih organizacija.