Naďż˝alost, duboke ljudske teďż˝nje iz nekog se razloga još uvijek nalaze pod dominacijom IQ-a što predstavlja kljuďż˝ni problem današnjeg svijeta u cjelini, pa tako i poslovnog, koncentriranog iskljuďż˝ivo na kratkoroďż˝ne probitke i zadovoljenje sebiďż˝nih interesa. Dugoroďż˝ne posljedice takvog pristupa oďż˝ituju se svugdje oko nas: od klimatskih promjena na globalnoj razini do nesposobnosti socijalnih partnera na lokalnoj razini da se išta dogovore. Uvijek se gleda samo na "Ja" i "Moj interes", ďż˝ak i onda kada je jasno da zadovoljenje tako postavljenih pojedinaďż˝nih interesa neminovno vodi do katastrofe.

Transformacija sadašnjeg stanja stoga neminovno mora doďż˝i s nekih viših, do danas nedosegnutih razina. Pozitivni primjeri na svjetskoj razini pokazuju nam da "duhovno inteligentni" ljudi, pokretani višom svrhom i dubljim motivima, koji u dubini svoje duše osjeďż˝aju vaďż˝nost humanizma, istine, nenasilja, ispravnog djelovanja i ostalih pozitivnih vrednota, u okruďż˝enjima u kojima djeluju, pa tako i u biznisu, ostvaruju iznad prosjeďż˝ne rezultate.

Stoga smo nakon intervjua s Danom Zohar, autoricom bestseler knjige "SQ: Duhovna inteligencija – suštinska inteligencija" koju moďż˝ete potraďż˝iti u qBooks biblioteci i koju preporuďż˝amo za prvi korak u svim daljnjim istraďż˝ivanjima ove teme, objavili i dva teksta o George Zimmeru, pokretaďż˝u i predsjedniku Uprave tvrtke Man's Warehouse. Studija sluďż˝aja o toj organizaciji sjajan je primjer implementacije duhovne inteligencije u svakodnevnom ďż˝ivotu, na radnom mjestu. George Zimmer, bivši alkoholiďż˝ar i rekreativni uďż˝ivatelj marihuane i drugih opijata koji je jedva završio studij ekonomije na Sveuďż˝ilištu Washington, samo uz pomoďż˝ intuicije i ďż˝vrstog vjerovanja u humanistiďż˝ka naďż˝ela uspio je stvoriti organizaciju industrijskog lidera u SAD-u. Dakle, ne radi se samo o "pukim priďż˝ama". Humanizam doista donosi rezultate.

U trenutaďż˝noj fazi razvoja svijesti ďż˝ovjeďż˝anstva bitno je da svi zajedno stvorimo jasnu poveznicu izmeďż˝u humanistiďż˝kih naďż˝ela i profita. Dakle, u tom kontekstu, u najširem smislu gledano moguďż˝e je zakljuďż˝iti kako "više humanizma na djelu dovodi i do više profita". Nakon ove faze, prirodnom evolucijom ljudske svijesti, doďż˝i ďż˝emo do situacije kada ďż˝e humanizam, sam po sebi, zadobiti glavnu ulogu u ljudskim ďż˝ivotima i ni na koji naďż˝in više neďż˝e biti direktno povezan s profitom. No, ostavimo to nekim drugim vremenima, nekim drugim ljudima....

Ugodno �itanje,