Odgovor je, kao i uvijek u takvim prilikama, došao sam od sebe, u trenutku kada ga je kontaktirala jedna zaklada i zatra�ila da im pomogne u uvo�enju "etanolskih automobila" na švedsko tr�ište. "U Brazilu sam probao voziti automobile na etanol. Svidjeli su mi se. No, drugi ljudi su govorili kako u Švedskoj oni ne bi dobro funkcionirali budu�i da je kod nas suviše hladno, teško bi se pokretali, nije bilo dovoljno crpnih postaja itd. itd. Rije�ju, za takve automobile u Švedskoj nije bilo kupaca."
Nakon mnogih upita, Carstedt je pronašao osobu zadu�enu za razvoj vozila na alternativni pogon unutar Ford Motor Company u Detroitu. "Njegova je supruga posjetila moju zemlju kao sudionik programa razmjene studenata; doista je volio Švedsku. U meni je vidio potencijalnog saveznika, te mi je 1995. godine pomogao [našem poduze�u] u kupnji tri automobila. U Fordu nisu imali pojma o tome što radimo. Nabavka automobila na etanol nije bila dijelom niti jednog va�e�eg "programa". Iako je prvobitna potra�nja za takvim automobilima u Švedskoj bila ravna nuli, Carstedt se nije pokolebao. On i njegov prijatelj iz Swedish Ethanol Development Foundation (kasnije preimenovane u BioAlcohol Fuel Foundation) sljede�e su �etiri godine obilazili okolne gradove sve dok nisu osnovali konzorcij kupaca, tvrtki i pojedinaca, koji su se obvezali na kupnju 3.000 automobila.
U svojim mislima, Carstedt je "jednostavno poduzimao sljede�i logi�an korak." No, taj "sljede�i logi�ni korak" uvijek je proizlazio iz njegovog poduzetni�kog mentaliteta i na�ina razmišljanja. Umjesto da provodi vrijeme u raspravama s proizvo�a�ima o tome postoji li tr�ište za takve automobile ili ne postoji, umjesto da se bavi akademskim istra�ivanjima i seminarima, Carstedt je u biti organizirao terenski test. Pored toga, cijelo je vrijeme motivirao druge ljude - prvenstveno slu�benike lokalnih vlasti - da se priklju�e i pomognu u ostvarenju njegove ideje. Rezultat svega je skladan odnos i suradnja zaklade BioAlcohol Fuel Foundation sa �eljama pojedinaca i organizacija.
No, kakva je korist od uvoza takvih automobila kada pogonsko gorivo, etanol, nije bio dostupan? Do trenutka uvoza prvih 50 "etanolskih automobila" Carstedt je uspio uvjeriti vlasnike samo dvije postaje, jedne u svojoj boravišnoj regiji Ornskoldsvik i druge u Stockholmu, da uvedu etanol u svoju ponudu. Budu�i da se uvoz automobila stalno pove�avao, �lanovi BioAlcohol Fuel Foundation su samostalno pokrenuli i financirali kampanju kako bi uveli etanol u prodajne programe što ve�eg broja benzinskih postaja.
"Do 2002. godine smo otvorili 40 postaja u cijeloj zemlji, a u lipnju 2004. godine smo otvorili stotu. Mislim da sam osobno prisustvovao slu�benom otvorenju prvih 50", ka�e uz smijeh. Broj postaja se udvostru�io u 2005., ponovno se udvostru�io u 2006., da bi u kolovozu 2007. dosegnuo brojku od 1000 (25 posto od ukupnog broja postaja u dr�avi). "Za pokretanje prvih 100 postaja bilo je potrebno 10 godina", ka�e Carstedt. "Danas otvaramo 100 postaja svaka tri mjeseca."
© Copyright Strategy+Business, All rights reserved. Translated and used by permission of Strategy+Business, New York, USA.
Prijevod: Sanjin Lukari�
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�