U kasnim 1990-im Carstedt je krenuo u potragu za jakim proizvo�a�em, sposobnim razviti sljede�u generaciju vozila na bazi etanola za Švedsku. U razgovorima je shvatio da kompanije nisu monolitne: "Organizacije su sastavljene od pojedinaca... Imate li dovoljno sre�e da nai�ete na istomišljenike s druge strane, sura�ujte s njima i podr�avajte ih - to je najbolji na�in da projekt napreduje." Na njegovo iznena�enje, pokazalo se da su mu najviše bili naklonjeni ljudi iz prodaje i marketinga, a ne istra�iva�i ili in�enjeri. Potpredsjednik uprave za marketing tvrtke Saab je brzo shvatio prednosti i obe�anja etanola te mogu�nosti za diferencijaciju tvrtke od konkurenata koje iz toga proizlaze. "Sre�om, uspio je uvjeriti tehni�are", ka�e Carstedt. Saab je tako donio stratešku odluku o preusmjeravanju nov�anih sredstava iz marketinškog prora�una u proizvodnju kako bi napravili mali broj automobila na etanol za testiranje na švedskom tr�ištu.
Kombinacijom svih ovih inicijativa stvorena je nova industrija goriva u Švedskoj. No, Carstedt nije bio zadovoljan. �elio je potpunije pristupiti problemu odr�ivosti, budu�i da transport generira tek �etvrtinu cjelokupne emisije stakleni�kih plinova. Otvaranjem salona za prodaju automobila u gradu Umea, na sjeveru Švedske, on i arhitekt Anders Nyquist su pokrenuli projekt sa �eljom da "sagrade ekološki najprihvatljiviji prodajni salon za automobile u svijetu." Trebao je funkcionirati poput drugih prirodnih sustava - reciklirati otpadne vode, �uvati toplinu te biti energetski efikasan što je više mogu�e. Ideja se kasnije razvila u nešto što su Carstedt i Nyquist nazvali "Zelena Zona", skupinu subjekata u koju su bili uklju�eni Carstedtov prodajni salon, McDonald's restoran i benzinska crpka (koja je prodavala i bio-gorivo). Koriste�i koncepcije industrijske ekologije (u kojoj se otpad iz jednog industrijskog pogona koristi kao input u drugom), dizajnirali su sustave kojima su povezali subjekte - npr., viškovi toplinske energije iz kuhinje restorana provodili su se u prodajni salon i benzinsku postaju. Sveukupna potrošnja energije je opala do razine 20 posto ukupne energetske potrošnje susjednih konvencionalnih maloprodajnih sustava sli�ne veli�ine.
Carstedtov pilot-projekt je, na njegovo veliko iznena�enje, nadahnuo mnoge ljude. Uskoro su ga po�eli tra�iti mediji iz cijelog svijeta. Izme�u 2000. i 2006. godine, Zelena Zona je zabilje�ila više od 500 slu�benih studijskih posjeta. "Moja predavanja o bio-gorivu, klimatskim promjenama i 'holisti�kom pristupu sustavu' bila su previše teoretska za ve�inu ljudi", napomenuo je. No nakon što su se sami osvjedo�ili na opipljivom primjeru Zelene Zone, mogli su "samostalno po�eti poduzimati sljede�e korake", pojašnjava Carstedt. "Nisu trebali mene ili bilo koga drugoga da im objasni što moraju napraviti."
© Copyright Strategy+Business, All rights reserved. Translated and used by permission of Strategy+Business, New York, USA.
Prijevod: Sanjin Lukari�
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�