Nakon toga se po�ela razvijati ideja o Zelenoj Zoni više razine - cijelom industrijskom podru�ju bez fosilnih goriva. Sudionici u projektu su postavili tri glavna cilja:
1. Pove�anje energetske u�inkovitosti (proizvodnja dovoljne koli�ine obnovljivog goriva koja �e zadovoljiti energetske potrebe zone, a zatim i potrebe drugih zona),
2. Izgradnja regionalne industrijske baze koja �e stvoriti radna mjesta i osigurati poslovni razvoj,
3. Podupiranje inovacija i transfera inovacija.
"Ako [naš dio Švedske] �eli postati svjetski lider," ka�e Carstedt, "moramo uklju�iti sveu�ilišta i druge institucije u kontinuirano stvaranje znanja."
BioFuel Region inicijativa u sjevernoj Švedskoj danas uklju�uje više od 200 ljudi koji aktivno rade na stvaranju odr�ivosti kroz razli�ite istra�iva�ke projekte i inovativne napore u lokalnim poslovnim subjektima, graditeljstvu i urbanom dizajnu, razvoju sirovina i proizvodnji etanola. Sredinom 2004. godine otvoreno je pilot-postrojenje za proizvodnju celuloznog etanola iz strugotina drveta, otpadnog nusproizvoda velike švedske šumarske industrije. "Unaprijedili smo mnoge procese, a znanje mo�emo podijeliti s drugima", ka�e Carstedt. "Novi proizvodni pogon se temelji na tehnologiji koja mo�e biti odr�iva i u mnogim drugim dijelovima svijeta."
Poslovni sektor, jedinice lokalne samouprave, projektanti i studenti trajno su anga�irani u dijalogu s ciljem kreiranja zajedni�kih ciljeva i vizije. Pored svega, Carstedt koordinira projekt vrijedan 25 milijuna eura (39,4 milijuna US$) sponzoriran od strane EU-a, koji nastoji 10 regija povesti stopama sjeverne Švedske. "Klju�na stvar je razmišljati 30 do 50 godina unaprijed," ka�e Carstedt, "te razvijati procese, dizajn i energetske izvore koji mogu biti odr�ivi tijekom tog vremena. �elimo li svjetsku emisiju smanjiti na prihvatljivu razinu, moramo mijenjati sustave. A to podrazumijeva ljude koji zajedni�ki rade kako bi stvorili druga�ije automobile, zgrade, energetsku infrastrukturu - i puno drugih stvari koje nikada do sada nisu postojale."
Inovativna rješenja
Ostale uspješne pri�e imaju mnogo sli�nosti sa švedskim iskustvom. Neke od njih, poput sustava certificiranja objekata Leadership in Energy and Environmental Design (LEED) razvijene su od strane pojedinih industrijskih grupacija (u ovom slu�aju United States Green Building Council). Neke pozitivne primjere su ostvarile tvrtke, a druge vladine agencije. Svima je zajedni�ko da su sudionici u projektima nau�ili tra�iti saveznike izvan okvira vlastite organizacije. Tako�er im je zajedni�ko da su kratkoro�ne koristi �esto premašivale o�ekivanja, iako su sudionici bili spremni na dugoro�ni anga�man, u�enje i prilagodbu.
© Copyright Strategy+Business, All rights reserved. Translated and used by permission of Strategy+Business, New York, USA.
Prijevod: Sanjin Lukari�
Lektura: Sanjin Lukari�
Uredio: Marko Lu�i�