U tekstu �asopisa Fortune posebno je istaknuta strategija u doba Jackova mandata po kojoj su svaki proizvod ili proizvodna linija GE-a morali biti ili tr�išni lider ili prvi sljedbenik tr�išnog lidera na doma�em ili stranom tr�ištu, u svojoj grupi proizvoda. U jednom kasnijem intervjuu objavljenom u �asopisu Harvard Business Review, Welch je ponovo ilustrirao promjenu paradigme: "�elimo da stru�ni i poslovni �asopisi u budu�nosti o GE-u pišu kao o kompaniji koja ljudima osigurava slobodu i prostor za kreativnost, mjestu koje poti�e i osloba�a ono najbolje u svakome od nas - otvorenom i pravednom, gdje ljudi razumiju smisao i zna�aj svojega rada i gdje se postignu�a nagra�uju, kroz pla�u i duhovno zadovoljstvo."
Ovakvi i sli�ni organizacijski ciljevi uvijek dolaze od lidera te povratno utje�u na prirodu liderstva. Jack Welch sigurno u tome nije usamljeni primjer. U svijetu danas postoje mnogi lideri koji misle i rade na isti na�in.
Na nedavno odr�anom sastanku predsjedni�kog vije�a World Business Academy, okupljena grupa izvršnih direktora koji upravljaju biznisima razli�itog opsega, od multinacionalnih do manjih obiteljskih poduze�a, raspravljala je o ograni�enjima i solucijama za provo�enje nove vrste liderstva koja �e nam osigurati prolazak kroz razdoblje tranzicije. Ti su ljudi, redom uglednici, razgovarali o posve druga�ijem setu pitanja poput va�nosti ljubavi na radnom mjestu, ranjivosti i izlo�enosti lidera, klju�nom zna�aju kvalitetne komunikacije, pogubnom utjecaju ega, nasušnoj potrebi za integritetom i slu�enjem, participaciji djelatnika u vlasništvu te poštivanju �ivota samoga - zapravo o naznakama novog liderstva.
Transformacija organizacije
Na koji na�in �emo "odavde" sti�i "tamo"? To je pravo pitanje u sadašnjem trenutku. Na koji na�in mo�emo transformirati naše organizacije i nastaviti preobrazbu u skladu s daljnjim neminovnim promjenama svijeta? Na koji na�in, usprkos promjenama, odr�avati svrhovitost i kvalitetne odnose, nositi se sa stresom, uravnote�iti privatni i profesionalni �ivot i njegovati duh?
Stalno nam govore kako je promjena jedina konstanta u svijetu te da je sadašnja promjena izra�enija od bilo koje druge u povijesti. Tako je npr., Layton Fisher iz tvrtke Imperial Oil na me�unarodnoj konferenciji u organizaciji International Center for Organizational Design naglasio kako u svijetu dolazi do eksponencijalnog porasta informacija te da bi sveukupno znanje svijeta, metafori�ki prikazano, 1980. moglo sakupiti u jednoj knjizi, 1987. u dvije knjige, 1994. u �etiri, 2000. u osam a ve� 2004. u �ak šesnaest knjiga. Stru�njaci danas procjenjuju kako se sveukupno znanje u svijetu udvostru�uje svake tri i pol godine. Fisher je na kraju izlaganja zaklju�io: "Upravljanje vlastitim �ivotom ili organizacijom u svijetu koji se tako brzo mijenja usporedivo je s plesom u partnerstvu gorile. Ples ne staje kada si ti umoran. Ples prestaje kada je gorila umoran."