Pitanje koje se sada samo po sebi nameďż˝e je sljedeďż˝e: Ako ljudska osjetila više nisu kljuďż˝no mjerilo ispitivanja stvarnosti, što ih zamjenjuje? Odgovor kompetentne manjine unutar svakog znanstvenog podruďż˝ja, posebice s najviših znanstvenih razina, nedvosmislen je: "Unutarnje iskustvo ili svijest". Tako na primjer dobitnik Nobelove nagrade, neurolog Roger Sperry, u svojoj knjizi Search of Beliefs to Live by Consistent with Science govori o tome kako je "odbacio gledište po kojem znanost apsolutno nema potrebe svjesno pribjegavati mentalnim ili duhovnim snagama" te naglašava da ďż˝e "sudbina biosfere ovisiti o prioritetnim ljudskim vrijednostima."

U poslovnom svijetu naglasak na svjesnost u okviru nove paradigme dodatno podiďż˝e znaďż˝aj ďż˝ovjeka i ukljuďż˝uje subjektivno iskustvo prilikom odluďż˝ivanja. Lideri nove paradigme stoga prije uvaďż˝avaju unutrašnju mudrost i autentiďż˝nost ljudi negoli vanjske impersonalne snage. Oni cijene svaku osobu ili kako je jednom priliko jedan od njih rekao "posluju kao da je samo ďż˝ovjek bitan." Robert Haas, predsjednik uprave Levi Straussa tako tvrdi da ďż˝e "...se kljuďż˝na razlika izmeďż˝u korporacije buduďż˝nosti i sadašnjosti ogledati manje u proizvodima ili opremi koju koriste, veďż˝ u ljudima - tko ďż˝e za njih raditi, zašto ďż˝e raditi i što ďż˝e rad djelatnicima znaďż˝iti."


Staro i novo

Stoga jedan od odgovora na pitanje: "Što predstavlja novi svjetonazor u poslovanju?" glasi: poslovati iz dubine unutarnje svijesti, povezane sa sviješďż˝u drugih ljudi i prirode. Jednostavno reďż˝eno, to znaďż˝i da je svatko od nas svjestan postojanja svoje unutarnju mudrosti i izvornosti, poput drugih ljudi koji nas okruďż˝uju. Jer svi fiziďż˝ari, kibernetiďż˝ari, ekolozi, biolozi, kemiďż˝ari i drugi znanstvenici koji funkcioniraju na temelju nove paradigme nam stalno naglašavaju kako je sve jedno i kako je sav ďż˝ivuďż˝i svijet povezan. Sve i svatko na neki je naďż˝in povezan sa svime ostalim. U kontekstu svakodnevnog biznisa to znaďż˝i da naglasak prelazi na kategorije kao što su povezanost, kreativnost, suosjeďż˝anje i intuicija. Došlo je vrijeme u kojem slobodno moďż˝emo koristiti naše najviše potencijala te istovremeno preuzeti odgovornost ne samo za sebe same, veďż˝ i za druge ljude, zajednicu i okoliš u kojem ďż˝ivimo.

Nova paradigma postaje još jasnija kada se usporedi sa starom paradigmom poslovanja na koju još uvijek nailazimo u svakodnevnom ďż˝ivotu. Taj stari znanstveni svjetonazor najbolje je opisati Newtonovim mehanicistiďż˝kim stajalištem kroz metaforu satnog mehanizma. Iako je moderna znanost odbacila navedeno stajalište proglasivši ga "nerealnim", današnja kultura kao i poslovne strategije još se uvijek uvelike temelje, na našu veliku štetu, na toj ideji. Stvorili smo organizacije koje funkcioniraju na principu krute hijerarhije, u kojima se na ljude gleda kao na zamjenljive komponente, a rad se odvija na principu naloga "odozgo prema dolje". Ti nalozi dolaze od menadďż˝era koji su uďż˝eni da vrijednosti i intuicija pojedinca nemaju baš nikakvu vrijednost, da je racionalnost na temelju "objektivnih" podataka jedini ispravan naďż˝in donošenja odluka te da je znanost menadďż˝menta najbolje opisana kao "djelovanje preko drugih ljudi", kao da su ljudi nekakve komponente koje se menadďż˝erima nalaze na putu, a ne kljuďż˝ni ďż˝imbenici uspjeha koji kroz svoj doprinos rastu kao individue.