Biznis okuplja ljude i stavlja ih na kušnju, povezuje ih jedne s drugima kako bi njegovali okolinu, bili fleksibilni, kreativni i briďż˝ni prema svemu. Predsjednik i osnivaďż˝ World Business Academy, Rinaldo Brutoco, u svezi s time istiďż˝e: "Buduďż˝i da je današnji biznis posve internacionaliziran, jedina je društvena institucija koja raspolaďż˝e sredstvima i infrastrukturom za kataliziranje planetarne evolucije koja se upravo dogaďż˝a."

Naravno da ďż˝e se biznis kao takav morati u mnogome promijeniti ďż˝eli li udovoljiti navedenom izazovu. Tako nam npr. George Land, teoretiďż˝ar sustava ukazuje kako je sama koncepcija menadďż˝menta - koja ljude tretira na isti naďż˝in kao i strojeve, prirodni okoliš kao neiscrpne resurse, a dugoroďż˝ne posljedice podreďż˝uje kratkoroďż˝nim financijskim ciljevima - jednostavno zastarjela u okvirima nove paradigme. Pa ipak, poslovni svijet u veďż˝ini sluďż˝ajeva još uvijek nije uspio zamijeniti prevladavajuďż˝i menadďż˝erski sustav novim, mnogo prikladnijim za naše sadašnje i buduďż˝e potrebe.

Jedan od razloga takvog zaostajanja moďż˝emo pronaďż˝i u tome što nas strah ďż˝esto navodi da poveďż˝amo efikasnost rada unutar starog svjetonazora, samo kako bi se i dalje odrďż˝ali u kontroli. Promjene ili bolje reďż˝eno tranzicija – dakle diskontinuirani, kvalitativni pomak, radije negoli samo kvantitativni pomak - ponekad mogu biti toliko zastrašujuďż˝e da se ljudi vraďż˝aju u udobnu prošlost ďż˝ak i kada im je posve jasno da metode iz prošlosti više jednostavno nisu prikladne. Poslovni ljudi i znanstvenici na podruďż˝ju menadďż˝menta su osmislili velike inovacije koje unapreďż˝uju upravljanje - izgradnju zajednice, osnaďż˝ivanje, samo-usmjeravajuďż˝e timove, potpuno upravljanje kvalitetom (TQM-Total Quality Management) i viziju. No, kod pojave najmanjih poteškoďż˝a lideri i menadďż˝eri ďż˝esto se "zavrte u krugu" u pokušaju da metode nove paradigme koriste na zastarjeli naďż˝in.

Nedavni gost-predavaďż˝ na mojem kolegiju "Nova paradigma liderstva" pri Sveuďż˝ilištu Stanford, okupljenima je rekao kako su po njegovom mišljenju oni ljudi koji su TQM tehniku primjenjivali u sedamdesetim godinama bili pioniri; oni koji su to radili u osamdesetima su bili "napredni", a oni koji to rade u devedesetima jesu "samoubojice". Smatra kako je aplikacija te metode zapravo drugo ime za manipulaciju ljudima koje se tretira objektima i na koje se utjeďż˝e uz pomoďż˝ straha, tako da su se mnoge korporacije udaljile od koncepcije osnaďż˝ivanja kako bi se okrenule rezanju troškova (ljudi) samo da bi dostigle ciljane kratkoroďż˝ne profite uspostavivši tako totalitarnu kontrolu u kojoj vladaju tajnovitost i stres što na kraju dovodi do sloma pojedinca i organizacije.

Walter Kiechel III, u ďż˝lanku When Management Regresses objavljenom u ďż˝asopisu Fortune, piše o savjetniku koji "usporeďż˝uje divovske kompanije koje odbijaju promjenu i u kojima za teških vremena represija dodatno raste s bivšim komunistiďż˝kim reďż˝imima Sovjetskog Saveza i Istoďż˝ne Europe. U tim je reďż˝imima postojala stroga hijerarhija, nalozi 'odozgo prema dolje', birokracija i neprihvaďż˝anje drugaďż˝ijeg razmišljanja. Danas više ne postoje."