Nema više sumnje da je velika promjena o kojoj svi govore zapo�ela. Futurist Willis Harman �esto napominje kako "...po�etak ovog stolje�a predstavlja razdoblje temeljne transformacija modernog svijeta, opseg i zna�enje kojega tek naslu�ujemo.... Uloga biznisa apsolutno je presudna u toj transformaciji."
Filozof i u�enjak Huston Smith o tome ka�e: "Nešto se veliko dogodilo �ovjeku zapada, tiho i nepovratno. Njegov pogled na �ivot i svijet toliko je radikalno promijenjen da �e s povijesnog aspekta dvadeseto stolje�e vjerojatno biti uspore�eno - s �etvrtim koje je svjedo�ilo trijumfu kršï¿½anstva i sedamnaestim, dobom svitanja moderne znanosti - kao jedno od veoma rijetkih vremenskih razdoblja koja su rodila radikalno novu epohu ljudske misli. U ovoj promjeni, koja je tek u tijeku, predstavnici generacija današnjice igraju bitnu, iako ne još u potpunosti prepoznatu ulogu."
Jer suglasje postoji, u cijelome svijetu, me�u uglednicima i stru�njacima mnogih disciplina. Na samitu Rimskog kluba je tako re�eno da se "...danas nalazimo u ranoj fazi formiranja novog tipa svjetske zajednice koja �e se od današnje razlikovati u istoj mjeri u kojoj se postindustrijska era razlikovala od društva agrarnog perioda." Attali napominje kako bi ta promjena mogla biti "daleko potpunija od korištenja pare i elektri�ne energije u devetnaestom stolje�u, srodnija otkri�u vatre primitivnih plemena."
�ehoslova�ki Predsjednik Václav Havel svoj je govor na World Economic Forumu usmjerio na proces kojeg je nazvao "krajem modernog doba", doba dominantnog uvjerenja da je "svijet i postojanje kao takvo, zatvoren kognitivan sustav kojim upravljaju kona�ni univerzalni zakoni... koje �ovjek u cijelosti mo�e razumjeti i racionalno iskoristiti za svoju vlastitu korist." Stara paradigma (iako nije upotrijebio te rije�i), po njegovom je mišljenju predstavljala "kult obezli�ene objektivnosti". U novoj eri, nadodao je Havel, "politi�ari �e iznova morati postati ljudi koji �e vjerovati ne samo objektivnoj interpretaciji stvarnosti, ve� i vlastitoj duši."
Stara industrijsko-znanstvena paradigma polako umire, dok se nova tek treba u potpunosti roditi. U tom se svjetlu javljaju neki novi, još nejasni odgovori na klju�na pitanja o društvenom kontekstu unutar kojeg se poslovanje odvija. U tom je smislu mo�da najva�niji doprinos sve ve�eg broja autora što poti�u javnost da ne okre�e glavu od poteško�a u svijetu, što "zadr�avaju pozornost" kako to Joanna Macy ka�e i nastavljaju postavljati pitanja o na�inu na koji se biznis i poslovni ljudi u njemu na najbolji na�in mogu uklopiti u ovu masivnu društvenu transformaciju.