Temeljna svrha ili razlog postojanja druga je va�na kategorija discipline osobnog usavršavanja. Svaki sustav, neovisno o tome radi li se o mehani�kim, biološkim ili organizacijskim sustavima, posjeduje svoju temeljnu svrhu ili razlog postojanja. Za razliku od vizije, svrha nije nešto što se kreira. Svrhu otkrivamo dok pozorno pratimo što je to što nas ispunjava i �ini �ivot sretnim i radosnim. Kontinuirano produbljivanje svjesnosti o toj svrsi dok se tijekom vremena razvija velika je zada�a svakog pojedinca u ovom �ivotu.
Posve�enost istini posebno je zna�ajna kategorija koja se bavi pro�išï¿½avanjem perceptivnih le�a kako bi iskreno sagledali stvarnost u kojoj �ivimo budu�i da je precizan i pronicljiv uvid u trenuta�nu stvarnost va�an koliko i jasna vizija. Na �alost, ljudi ovdje �esto nailaze na velike probleme jer se radije oslanjaju na svoje mentalne projekcije o stvarnosti, na svoju zamišljenu sliku, nego na istinu koja dolazi iz njihove nutrine.
Robert Fritz o tome ka�e: "Ljudi se �ešï¿½e oslanjaju na svoje unaprijed stvorene ideje o stvarnosti nego na ono što se nalazi tu, pred njihovim o�ima. Umjesto da hrabro odgovore na poziv istine njihovog srca oni u strahu od promjene uvijek iznova pronalaze nove razloge da to ne u�ine. To su pravi uzroci tolikog nezadovoljstva i neispunjenosti u današnjem svijetu. Uspješni ljudi i luzeri razlikuju se samo u jednom: prvi su se odazvali pozivu svoje nutrine, ma kako on opasan u prvom trenutku bio, a drugi nisu jer su sami sebe uvjerili kako je ostati u 'zoni ugodnosti' za njih mnogo bolje rješenje. Na njihovu �alost, �ivotna istina prije ili kasnije uvijek ih sustigne... Osobni izbori odre�uju ljudske sudbine, a ne �ivotne (ne)prilike kako se uobi�ajeno misli!"