Partneri
Tema mjeseca: Osobni razvoj
Članak: Biti liderom: intervju s Mohini Panjabi, Stella Eugene Humphries
Kako se biraju i podupiru lideri u BKWSU?
MP: Ljudi ponekad pitaju tko je taj koji odlu�uje koja �e osoba biti na odre�enoj poziciji. Moram re�i da zapravo o tome nitko ne odlu�uje. Odluka se donosi spontano, ovisno o tome koje kvalitete osoba posjeduje, koje vrijednosti �ivi u svom �ivotu te u kojoj su mjeri one uskla�ene sa zahtjevima odre�ene pozicije. To su jedini kriteriji. Odluke o promociji nikada se ne donose zato što netko nekog favorizira. Smatram da najbolji lideri u srcu nose prije svega slu�enje i obitelj. Bez tih kvaliteta u našoj organizaciji teško je napredovati.
Vještine liderstva prije svega se u�e metodom "oponašanja uzora". Mnogo se mo�e nau�iti jednostavnim promatranjem uzora. Mla�i lideri, primjerice, promatraju ponašanje Dadi Janki, direktorice organizacije, i u�e o poniznosti, pristupa�nosti, posve�enosti pojedincu i ljubavi prema �ovjeku. Vide koliko je takav pristup uspješan.
Va�no je još istaknuti kako u našoj organizaciji ne�ete nai�i na zloupotrebu novca ili odnosa, ni na jednoj razini. Iako je naš utemeljitelj bio bogat i ugledan �ovjek, �ivio je jednostavnim i skromnim �ivotom. Zato je sljede�a generacija lidera bila sposobna slijediti ga otvorenog srca. Tako se kultura, njena obilje�ja i zna�ajke, prenosila dalje kroz vrijeme.
Što bismo trebali misliti o liderima koji su izdali naše povjerenje?
MP: Moramo shvatiti da smo svi suodgovorni. Obzirom da smo svi mi dio sustava, sve ono što se doga�a na kolektivnoj razini ne mo�emo smatrati odgovornošï¿½u jednog, dvojice ili desetorice pojedinaca, ve� svakoga od nas. Svi smo mi dio sustava. Sami biramo svoje lidere i svemu što se doga�a dozvoljavamo da se dogodi. Ako nisko pozicionirani ljudi u hijerarhijskoj strukturi ne preuzmu odgovornost, uvijek �e upirati pogled u lidere i na njih svaljivati krivnju. Pored formalnih lidera i svaki pojedinac, pa �ak i onaj na najni�oj razini, mora preuzeti odgovornost za sve što se doga�a u svijetu. Svatko od nas se treba zapitati: ''Na koji na�in svojim djelima, mislima, stavovima i izborima doprinosim trenutnoj situaciji?'' �elim li mir, tada se moram zapitati: ''Jesam li sam miran?'' �elim li u svijetu vidjeti toleranciju i nenasilje, tada moram u svojem �ivotu prepoznati podru�ja kojima doprinosim nasilju i nedostatku mira kako bi zatim izmijenio svoje misli, stavove i djela.
Svaki pojedinac mora preuzeti odgovornost kako bi mogao o�ekivati prava. Svatko mora doprinijeti, ma koliko to bilo u njegovoj mo�i, stvaranju boljeg svijeta. Svatko mora u sebi prona�i poziv: ''Ja sam lider''. Ljudi koji rade s liderima jednako su vrijedni i potrebni kao i lideri koji rade s ljudima.
Na koji na�in organizacije stvaraju kvalitetne lidere?
MP: Obrazovne institucije bi trebale, jednako kao kompanije ili druge organizacije, razviti radionice ili te�ajeve koje bi podu�avale o ljudskim vrijednostima. Ljudima treba pomo�i da dosegnu ravnote�u izme�u vanjskog i unutarnjeg bivstvovanja. Danas je to posebno teško posti�i. Mnogi se teško nose s uspjehom. Na uspjeh se gleda kao na kona�an rezultat, kao na profit, na nešto izvanjsko. Ljude je potrebno potaknuti da prepoznaju i druge vrste uspjeha. Prije svega uspjeh treba sagledati kao holisti�ki proces. Uspješnost definirana u okvirima stru�nosti i postignu�a suviše je uska. Moramo shvatiti da je pojam "uspjeh" mnogo širi te da obuhva�a kategorije poput razvoja karaktera ili duhovnog razvoja u cjelini. Moramo spoznati da postoje i druga�ija postignu�a od svjetovnih - duhovna postignu�a - koja su mnogo va�nija za �ovjeka a preko njega i za društvo u cjelini.
