Profesionalni razvoj kroz napredovanje u karijeri danas je svima dostupan. Na�alost, tom procesu nedostaje poveznica s unutarnjim. Podru�je duhovnog razvoja, iako �ini samu suštinu liderstva i menad�menta te stoga najdirektnije utje�e na funkcioniranje institucija, potpuno je zanemareno i marginalizirano. No ipak, veliki broj ljudi - u srednjim godinama - po�inje se osje�ati kao da su "negdje zaglavili". Posao im više ne pru�a osje�aj zadovoljstva i ispunjenja. Tada mnogi od njih po�inju istra�ivati - okre�u se svojoj nutrini - po�inju brinuti o svom duhovnom �ivotu. Ve�ina ljudi usmjerenih samo na posao i na ono izvanjsko ne uzima dovoljno vremena za sebe. Sve drugo va�nije im je od vlastite dobrobiti.
Postoje neke veoma jednostavne metode kojima se mogu posvetiti; primjerice, odvojiti ujutro vrijeme za sebe a ve�eri provoditi u obiteljskom okru�enju. No na�alost, oni svoje vrijeme u cijelosti posve�uju poslu. U jednom od naših programa jednom je prilikom �ena govorila o svojem suprugu, politi�aru, koji bi uvijek po kasnom povratku ku�i prvo �ekirao meilove, telefonsku sekretaricu i sve ostale ure�aje. Projurio bi pokraj �ene i djece te �esto zaboravio re�i "bok". Ljudi su ponekad toliko obuzeti svojim poslom i ne shva�aju da su zapravo ulovljeni u klopku. Kada nas posjete, podu�avamo ih o tome što bi bilo dobro da u�ine za sebe, kako da se uklju�e u obiteljski �ivot, pove�u s drugima i sa svijetom. Temelje osobnog razvoja potrebno je tra�iti u vremenu za sebe, prepoznavanju onog što nas �ini sretnima i razumijevanju stvarnog uspjeha. U našim programima nastojimo uskladiti meditiranje i samovanje s aktivnostima i interakcijom. Poma�emo ljudima otkriti, redefinirati i prakticirati ono što za njih ima smisla i trajne vrijednosti kako bi takva otkri�a kasnije ugradili u temelje svog svakodnevnog �ivota.
Mo�ete li nam preporu�iti neke aktivnosti s kojima ljudi mogu eksperimentirati?
MP: Naravno. Preporu�am im da više puta dnevno, najbolje svaka dva ili tri sata, zastanu i odmaknu se od svega što u tom trenutku �ine. Mi to zovemo "nadzor prometa" (eng. traffic control - op. prev.) kojim osvješï¿½ujemo misli u sadr�aju našega uma. Uzimamo nekoliko trenutaka za sebe, da se saberemo, pove�emo sa svojom nutrinom i utišamo buku u svome umu. Kada osjetimo da smo se iznova povezali s onim smirenim, unutarnjim "Ja", mo�emo se vratiti poslovima koje smo do tada obavljali. Pri tome je vrlo va�na redovitost koja provjereno vodi do iznimno blagotvornih rezultata. Drugo što tako�er preporu�am �initi redovito je odvajanje vremena za sebe na po�etku dana, za promišljanje, meditiranje ili �itanje nekog inspirativnog štiva. Ljudi zaboravljaju koliko je va�no nahraniti um zdravim i krepkim mislima na samom po�etku dana. Posebno je korisno kada zapo�nemo dan razmišljanjem o nekoj kreposti ili vrijednosti koju zatim cijeli dan nosimo u svijesti crpe�i iz nje snagu kada nai�emo na poteško�e. Na taj na�in stje�emo iskustvo svakodnevne osna�enosti koja iz dana u dan, redovitim prakticiranjem, raste. To je ono na što mislimo kada ka�emo da je ''ocean sastavljen od kapi''.
Obra�ati što �ešï¿½e pa�nju na svoje misli najva�nije je što trebamo �initi u �ivotu jer mislima, svjesno ili nesvjesno, kreiramo svoju budu�nost. A da bismo upoznali svoje misli, potrebno je �im �ešï¿½e zastati i pa�ljivo odabrati koje �emo od njih zadr�ati a koje odbaciti.
U svojim mislima ne bismo se trebali uvijek iznova vra�ati na iste situacije. Naše bi razmišljanje uvijek trebalo biti jasno i izravno - nakon što s njime završimo zaklju�ili smo i doti�nu situaciju. Prepoznavanjem vrijednosti mentalne energije - ulaganjem truda u kreiranje �istih i stabilnih misli - ostajemo �ivotni i svje�i pa lakše preuzimamo odgovornost. S druge nas strane mentalna muši�avost iscrpljuje i slabi. Vrijeme, misli i energija me�usobno su povezane kategorije o kojima trebamo pa�ljivo brinuti jer �ine temelje na kojima individualno i kolektivno gradimo kvalitetu �ivota i društvo u cjelini.