Svitanje dru�tva znanja

Peter F. Drucker Peter F. Drucker je legenda, jedan od najutjecajnijih mislilaca na podru�ju menad�menta i društvenih znanosti. Njegove su misli utjecale na mnoge svjetske lidere iz poslovnog, neprofitnog i javnog sektora, iz malih i velikih poduze�a. U šezdeset godina plodnog djelovanja, kao novinar, predava�, savjetnik i autor, napisao je trideset pet knjiga i mnogo razli�itih publikacija, pretvorivši menad�ment u cijenjenu znanstvenu disciplinu. Njegov je �ivot bio pro�et mudroš�u, a djela koja nam je ostavio posebnom intelektualnom profinjenoš�u.

U prosjeku svakih stotinjak godina nailazimo na veliku i zna�ajnu transformaciju kada �ovje�anstvo prolazi kroz razdoblje koje u knjigama nazivam "razdjelnicom". U nekoliko kratkih desetlje�a društvo se fundamentalno reorganizira i posve promijeni vlastiti svjetonazor, osnovne vrijednosti, društvenu i politi�ku strukturu kao i klju�ne institucije. Tako se u relativno kratkom periodu vremena rodi jedan novi svijet �iji stanovnici ni u snu ne mogu zamisliti svijet njihovih roditelja, djedova i baka.

Trenutno �ivimo u razdoblju jedne takve transformacije iz koje se ra�a post-kapitalisti�ko društvo koje je predmetom ovog predavanja.

Transformacija sli�na ovoj dogodila se u 13. stolje�u kada su u Europi, gotovo preko no�i, osvanuli "novi gradovi" ra�anje kojih je obilje�eno pojavom gradskih cehova kao nove dominantne društvene skupine, o�ivljavanjem me�unacionalne i me�ugradske trgovine, pojavom izrazito urbane i gotovo bur�ujske goti�ke arhitekture, novog slikarstva sienske škole, povratkom na Aristotela u kontekstu klju�nog izvora mudrosti, pojavom gradskih sveu�ilišta koja su preuzela ulogu kulturnih središta od izoliranih ruralnih samostana, pojavom novih urbanih redovnika, Dominikanaca i Franjevaca, koji su preuzeli ulogu nositelja religioznosti, u�enja i duhovnosti, te zamjenom latinskog lokalnim jezicima uz Danteovo stvaranje europske knji�evnosti.

Sljede�a velika transformacija dogodila se dvjestotinjak godina kasnije, u razdoblju od izuma tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga 1455. godine i protestantske reformacije Martina Luthera 1517. godine. Radi se o razdoblju procvata renesanse koje je svoje vrhunce doseglo izme�u 1470. i 1500. godine u Firenci i Veneciji; o razdoblju ponovnog otkri�a antike, europskog otkri�a Amerike; španjolskog pješaštva, prve stati�ne vojske još od rimskih legija, ponovnog otkri�a anatomije i znanstvenog istra�ivanja te sveop�eg prihva�anja arapskog brojevnog sustava na Zapadu. I opet, nitko tko je �ivio 1520. godine nije mogao zamisliti svijet u kojemu su �ivjeli njegovi djedovi i bake i u kojemu su ro�eni njihovi roditelji.

Sljede�a transformacija je zapo�ela 1776. godine - kada se dogodila Ameri�ka revolucija, kada je James Watt usavršio parni stroj i kada je Adam Smith objavio svoje kapitalno djelo Bogatstvo naroda. Ista je završila nakon �etrdesetak godina kod Waterlooa - tijekom kojih su ro�eni mnogi današnji "izumi" kao što su kapitalizam, komunizam i industrijska revolucija. Te godine obilje�ilo je osnivanje - preciznije, 1809. godine - modernog sveu�ilišta (Berlin), kao i za�etak koncepcije "obrazovanja za svakoga". Ta �etiri desetlje�a iznjedrila su emancipaciju �idova, a do 1815. godine obitelj Rothschild postala je utjecajnija od mnogih kraljeva i prin�eva. De facto, u tih �etrdeset godina stvorena je nova europska civilizacija. I opet, tko je �ivio 1820. godine nije mogao zamisliti svijet u kojemu su �ivjeli njegovi djedovi i bake i u kojemu su ro�eni njegovi roditelji.

Razdoblje u kojem sada �ivimo, dvjestotinjak godina kasnije, u sebi sadr�i obilje�ja jedne nove transformacije. No, ovaj put ona nije ograni�ena na zapadnja�ko društvo i povijest Zapada. Štoviše, jedna od temeljnih promjena je ta što povijest " Zapada" ili "zapadne" civilizacije kao takva prestaje postojati. Ostaje samo "svjetska povijest" i "svjetska civilizacija" - iako su, moramo to jasno re�i, obje "pozapadnja�ene".