Svjesno ovladavanje pa�njom
Mihajlo: Vje�bati pomnost (engl. mindfulness) zna�i svjesno ovladavati potencijalima naše pa�nje. Pa�nju, naime, neprestano koristimo za opa�anje bilo kojeg fizi�kog ili mentalnog fenomena. Primjerice, vaša je pa�nja sada na meni, no malo prije kad je pas po�elio iza�i van, pa�nja vam se usmjerila na psa koji se uzvrpoljio pokraj vrata. Tako pa�nja neprekidno skaku�e s jednoga na drugi objekt, poput majmuna koji ska�e s grane na granu. �as je ovdje, �as je ondje.
Ivan: Danas se �esto raspravlja o poreme�aju pa�nje, tj. o nesposobnosti da se pa�nja du�e vrijeme zadr�i na istom objektu. Imamo i stru�ni naziv za tu pojavu: ADD ili Attention Deficit Disorder, a Amerikanci su ve� stvorili nezgodan obi�aj da svakom �ivahnijem djetetu nalijepe tu etiketu, nakljukaju ga s Ritalinom (lijek za ADD, op.ur.) i tako "riješe" problem. Rije� je o toliko raširenoj praksi da se stje�e dojam kao da pola dje�je populacije pati od blagog ošte�enja mozga. Na�alost, to postaje nova razina normalnosti. Sli�no je u�injeno s debljinom kada je jednostavno podignuta granica te�ine nakon koje se muškarac ili �ena smatraju pretilima. Sada su na udaru kognitivne sposobnosti.
Nekada smo brinuli o tome koliko se djeca zdravo ili nezdravo hrane, a danas moramo brinuti o tome koliko nezdravog sadr�aja "progutaju" dnevno. Primjerice, putem modernih medija dje�ji um danas se sustavno trenira za konzumiranje sadr�aja u trajanju od šest sekundi?! Twitter je vlasnik video usluge Vine na koju se uploadaju svima dostupni filmi�i u trajanju od maksimalno šest sekundi. Po�etkom 2016. usluga je imala 200 milijuna aktivnih korisnika. Zamislite sada dijete - a Daniela i ja imamo tinejd�ericu koja je zajedno s prijateljima oduševljeni konzument tih sadr�aja - kako iz dana u dan satima trenira um na pa�nju od maksimalno šest sekundi. Time odgajamo generaciju ljudi �iju pa�nju mo�ete dobiti najviše na šest sekundi te im u tom vremenskom razdoblju morate prenijeti poantu. Naravno, o�ekuje se da uz to još i budete zabavni. Za razliku od treninga mindfulnessa, rije� je treningu mindlessnessa. Sre�om, Twitter je obustavio ovu uslugu krajem listopada prošle godine, no niz sli�nih ve� �eka u redu da zapo�ne istu pri�u.
Marko: Zastrašuju�e. Pa kako �e ta djeca �itati Tolstoja? Ili Sengea? Ili bilo koju drugu knjigu s više od šest stranica? Nisam znao da je situacija eskalirala u tom smjeru. Me�utim, moram kazati da odavno svjedo�im ne�em sli�nom - i to me�u �lanovima naše generacije. Nebrojeno puta dobio sam dobronamjerne savjete da skratimo �lanke u qLifeu jer su "preduga�ki". Zastrašuju�e ja da ljudi više nemaju strpljenja pro�itati desetak stranica u komadu.
Mihajlo: Upravo zato je toliko va�no da �im prije uspostavimo trening pomnosti kao svakodnevnu "higijenu". Kao što odr�avamo higijenu tijela, jednaku brigu morali bismo posve�ivati mentalnoj higijeni. Um se, naime, mo�e pretvoriti u kašu, ali se jednako tako mo�e ukrotiti i pretvoriti u alat za pomno promatranje svega onoga što u svakom trenutku �ini. Jednom kada svjesno ovladamo pa�njom, otvaramo vrata izravnim uvidima i prepoznavanju navika, funkcija i htijenja vlastita uma.
Daniela: To je kao da sjedim u kazalištu i gledam film u kojem sam istovremeno glumica i redateljica, a pritom sam još potpuno uvjerena da se radnja "stvarno" doga�a.
Marko: Sada bismo trebali odgovoriti na još jedno va�no pitanje: što �e mi promatranje vlastita uma donijeti? Sjedim i pomno promatram vlastiti um. Što vidim?
Mihajlo: Kad razvijaš sposobnost nepristranog promatranja zapravo razvijaš mogu�nost da se iz prve ruke uvjeriš u to da te tvoj vlastiti um dr�i zarobljenim u filmu tvojih vlastitih projekcija.