Osloba�anje uro�enih potencijala uma

Marko: Vratimo se na pri�u o biznisu. Navedeni obrazac potiskivanja stresa u posljednje vrijeme sve više ja�a: rokovi nas ubijaju, o�ekivanja šefova rastu, bud�eti se smanjuju, konkurencija postaje sve ja�a. Uz to, od nas se o�ekuje da ostvarimo i vodimo uspješan privatni �ivot. Svatko od nas, prije ili kasnije, dolazi u situaciju da se ozbiljno zapita: puknuti ili dati otkaz? Ili ipak postoji nešto tre�e; mogu�nost da temeljito promijenimo odnos prema poslu? Mo�e li nam mindfulness pomo�i na tom tre�em putu?

Mihajlo: Mo�e.

Marko: S obzirom na to da je odgovor pozitivan, molim te da �itateljima pobli�e opišeš praksu. Iako im to zasigurno ne�e pomo�i da je odmah samostalno primijene, vjerojatno �e nekoga dodatno zaintrigirati za mindfulness.

Mihajlo: Jednostavno re�eno, glavni cilj mindfulness treninga sastoji se u tome da odustanemo od pokušaja da voljno "kontroliramo" sadr�aje vlastita uma, u �emu ionako ne�emo uspjeti. Umjesto toga, primjenom pomnog promatranja sprje�avamo da um kontrolira nas te da nas gura u uobi�ajene impulzivne reakcije na situacije s kojima se susre�emo. Rije�ju, umjesto borbe sa samim sobom, kroz neutralno pomno promatranje u�imo otvoriti prostor za novu vrstu svjesnog djelovanja.

Ivan: Mi ve� sada imamo vrhunski istreniran um koji se naziva pretrenirani um. Pretreniranje je postupak kontinuiranog ponavljanja uvijek istog obrasca sve dok ga ne usvojimo na nesvjesnoj razini. Na takav smo na�in nau�ili voziti automobil - prvo smo svjesno stiskali kva�ilo, mijenjali brzine i dodavali gas, svjesno oduzimali gas, stiskali kva�ilo, izbacivali auto iz brzine i ko�ili. Ponavljaju�i bezbroj puta uvijek iste aktivnosti vremenom smo pretrenirali um pa ih on sada nesvjesno i automatski obavlja. Stoga na aktivnosti vo�nje automobila danas više ne moram obra�ati ni najmanju pa�nju. Naglašavam izjavu: ni najmanju pa�nju. Dakle, ne moram biti poman u vo�nji da bih mogao upravljati vozilom.

Navedeni postupak koristi se u obuci vojnika kako bi ih se pretreniralo u rastavljanju i sastavljanju oru�ja. Uvijek iznova vojnik sklapa i rasklapa... sklapa i rasklapa... sve do trenutka kada je um osposobljen da nesvjesno sklopi i rasklopi oru�je �ak i usred no�i. Ako se kojim slu�ajem usred borbe oru�je u mraku zaglavi, vojnik ne�e imati problema s time. Dakle, pomnost se koristi kako bi se um pretrenirao, nakon �ega nam pomnost više ne treba za ponavljanje pretreniranog obrasca.

Kad pogledamo u kojim smo sve obrascima u �ivotu pretrenirani - a to se mo�e u�initi samo ako u miru sjednemo i reflektiramo na svoje ponašanje, osje�aje i uvjerenja - iznenada �emo po�eti uo�avati destruktivne obrasce koji �e jedan za drugim izvirati. Rije� je o obrascima koje automatski ponavljamo, a potom se �alimo zbog uvijek istih ne�eljenih ishoda. To se doga�a radi toga što nam je um jednostavno pretreniran da te obrasce ponavlja pa to onda uspješno i �ini. Jedini na�in da se to promijeni jest, kao što je Mihajlo istaknuo: pomnim promatranjem otvoriti prostor za novu vrstu svjesnog djelovanja.

Marko: Ne radi li se ovdje o prezahtjevnom zadatku?