Kaos i fraktalni „�udni atraktori“
(Za razliku od „normalne slu�ajnosti“ koju generiraju sustavi više varijabli, kaos o�ito ima neki vlastiti obrazac - jedinstvenu vrstu reda i poretka - koja se u znanosti duhovito naziva „�udnim atraktorima“ radi toga što se �ini da su kaoti�ni sustavi na neki �udan na�in privu�eni nekom svom idealnom ponašanju – Gary Taubes, Discover, op.ur.)
Samo srce i suština kaosa otkriva nam se na zaslonima modernih ra�unala. Kako ra�unalo svijetlim to�kama bilje�i svaki pojedina�ni trenutak kaoti�nog ponašanja sustava, pred našim o�ima svjedo�imo nevjerojatnom o�aravaju�em razvoju: bezbroj nasumi�no razbacanih to�aka kroz brojne interacije polako, ali sigurno, pretvara se u predivnu umjetni�ku sliku savršenog reda i smisla. Kaoti�no kretanje sustava vremenom je stvorilo savršeni oblik, a taj oblik nazivamo „�udnim atraktorom“ (engl. strange attractor) . Pred našim o�ima iznenada se pojavio kaosov inherentni red.
Slika 1. i 2.: Prikaz dvaju razli�itih kaoti�nih sustava
„�udni aktraktori“ izazivaju osje�aje strahopoštovanja u ve�ine ljudi koji se susretnu s njima. Stoga ne �udi što se brojni znanstvenici okre�u poeziji i poetskim izrazima u pokušaju da najbolje opišu ono što vide. Iako su otprije poznate druge vrste atraktora, David Ruella i Floris Takens - u namjeri da im nadjenu sugestivno ime - samo su ove posljednje nazvali „�udnima“. Ruelle je o tome rekao: „�ini mi se da ime odli�no oslikava ove �udesne objekte o kojima toliko malo znamo.“
Turbulencija i red
Kako bi opisao taj me�uovisni ples turbulencije i reda Ruelle koristi razne metafore : „Ti zaobljeni sustavi prepuni krivina, oblina, pregiba, okuka i vijuga, ti oblaci od to�aka, ponekad podsje�aju na vatromet ili galaksiju, a ponekad na �udne i uznemiruju�e biljke. Sve u svemu, pred nama stoji carstvo oblika koje treba istra�iti i harmonije koja se treba otkriti.“
Navedeno nas poti�e da zaklju�imo kako je kaos oduvijek bio te da �e uvijek biti veliki prijatelj reda. Štoviše, red je njegov najbli�i partner što predstavlja kontradikciju trenuta�nom poimanju te odbojne rije�i od koje svi zaziremo. Jer, sve dok nam netko ne poka�e zaslon ra�unala, prilikom spominjanja kaosa u glavi primarno nam se stvaraju uznemiruju�e slike turbulencije i energije nepredvidiva oblika. Za nas je kaos posljednje stanje prije nego sustav sklizne u ponašanje u kome više nema nimalo reda.
U slu�aju nestabilnosti sustava, na po�etku uvijek svjedo�imo oscilacijama razli�itih amplituda izme�u ekstremnih stanja. Tek potom sustav zalazi u kaos, kada zapo�inje vrtoglavo kretanje. Pa ipak, iako nam se tada �ini kao da se sve redom raspada, odnekuda se pojavljuju „�udni atraktori“, a mi u �udu svjedo�imo izviranju novog reda.