S obzirom na to da su brojni Indijci završili u zatvoru, Gandhi se nagodio s generalom Janom Christianom Smutsom, ju�noafri�kim liderom, da se prosvjednici puste na slobodu ako se svi Indijci dobrovoljno registriraju. Dogovor sa Smutsom doveo ga je pod udar ekstremista pa je jednom (ne)prilikom zbog toga umalo izgubio �ivot. Iako je Smuts kasnije promijenio mišljenje, izigrao dogovor i povukao odluku, Gandhi je nastavio vjerovati u vlastiti pristup nenasilja. 

Drugi je put utamni�en 1909. godine, a tre�a zatvorska kazna dogodila mu se 1910. godine. Po povratku iz Engleske 1909. godine, gdje je ponovno tra�io potporu za rješavanje "Indijskog pitanja", Gandhi je napisao klju�no djelo Hind Swaraj - manifest u kojem je iznio vlastitu filozofiju i akcijski plan transformacije. Djelo je objavljeno u prosincu 1909. godine u dr�avi Gujarat.
Godine 1910. osnovan je Savez Ju�ne Afrike koji je povezao sve provincije u jednu cjelinu �ime je vladi osigurana još ve�a autonomija odlu�ivanja. 
 
Godine 1913. sudac Searle odlu�io je da se zakoniti brakovi mogu sklapati isklju�ivo prema krš�anskim obi�ajima i tradiciji �ime su hinduisti�ki, muslimanski i drugi brakovi stavljeni izvan snage. Gandhi je metodom pasivnog otpora nastavio utjecati na generala Smutsa te je 1914. godine uspio posti�i dogovor o donošenju Zakona o zaštiti Indijaca, prema kojem se prijašnja odluka suca Searlea stavila izvan snage, a svi hinduisti�ki brakovi proglašeni su pravno valjanima. Ukinuta je i tzv. „glavarina“ koja je dugo vremena stvarala poprili�no nezadovoljstvo me�u Indijcima u JAR-u. Pa ipak, Gandhi nije uspio dogovoriti ukidanje imigracijskih ograni�enja. 

Gladovanje 

Gandhi se u Ju�noafri�koj Republici prvi put koristio metodom gladovanja u svrhu realizacije Satyagrahe. Nakon što se po�eo koristiti njome, ubrzo je shvatio da se gladovanje mo�e veoma lako pogrešno protuma�iti (primjerice, jednom prilikom optu�en je za sebi�nost jer je gladovao!) pa je stoga osmislio jasna i nedvosmislena pravila: suština njegove metode gladovanja sastojala se u izra�avanju tzv. "patni�ke ljubavi" - u najdubljem smislu tih rije�i kako bi se one tuma�ile u krš�anstvu. U knjizi iz serije Velikani prošlosti autor Bhikh Parekh je Gandhijeve razloge za gladovanje objasnio kao: 
1. na�in izra�avanja duboke tuge zbog razo�aranja u ljude koje je jako volio, 
2. na�in da, kao njihov lider, okaje njihova loša djela, 
3. posljednji pokušaj da pokrene duboke duhovne osje�aje u drugima te da ih prizove moralnom ponašanju, 
4. na�in zbli�avanja sukobljenih strana. 
Gandhi je tako�er definirao u kojim je situacijama gladovanje prikladno: 
1. Gladovanje je koristio isklju�ivo protiv onih koje je volio, 
2. Gladovanje je moralo imati jasne i konkretne ciljeve, 
3. Gladovanje je moralo biti moralno opravdano u o�ima ljudi na koje je bilo usmjereno,
4. Gladovanje nikada nije smjelo slu�iti osobnim interesima, 
5. Gladovanje ne smije zahtijevati da ljudi u�ine nešto što ne mogu u�initi, 
6. Gladovanje ne smije uzrokovati patnju. 
Gandhi je uvijek slijedio navedena na�ela. U svome �ivotu metodom se koristio to�no 17 puta.