Govorimo li o tome da su neke kulture bolje "opremljene" za promjene od drugih, tada mislim da kljuďż˝nu ulogu u tome ima brzina. Gledajuďż˝i u cijelosti, ako je ritam kulture spor tada ta "sporost" postaje kljuďż˝no polazišno mjesto od kojeg sve kreďż˝e što moďż˝e predstavljati problem u današnjem suvremenom svijetu koji je sve brďż˝i i brďż˝i... No, sada govorimo o apstraktnim pretpostavkama. Osobno nikada nisam prouďż˝avao takvu situaciju.

Tako�er se trebamo pozabaviti pitanjem obrazovanja. Naime, u kulturi koja ne cijeni obrazovanje mogu nastati veliki problemi. Kao primjer mogu navesti SAD, gdje postoji jasna korelacija izme�u stupnja obrazovanja i veli�ine dohotka obzirom da �ivimo u svijetu sve slo�enijih zanimanja pro�etih sve slo�enijom informati�kom tehnologijom.

U svojim knjigama jasno razgraniďż˝avate liderstvo i menadďż˝ment. Zašto?

JK: Razdvajanje je korisno jer ljudima omoguďż˝ava jednostavan uvid u ono što rade ili pak ne rade. Problem je u tome što u velikim organizacijama mora postojati veliki broj menadďż˝era kako bi one mogle funkcionirati, proizvoditi odnosno odrďż˝avati svoje postojeďż˝e sustave na okupu. Takav je pristup jednostavan te kod njega ljudi relativno dobro upravljaju sami sobom. No, navedeni model funkcionirao je u sporim, stabilnim uvjetima kada su organizacije imale snaďż˝nu trďż˝išnu poziciju, kada su bile pod zaštitom drďż˝ave ili kada su bile monopolisti.

Organizacije tada nisu imale potrebe za velikim promjenama te su mogle funkcionirati bez izraďż˝enog vodstva. Treba napomenuti da vodstvo i menadďż˝ment u navedenom kontekstu nisu povezani s hijerarhijom, veďż˝ s ponašanjem ljudi. No, s poveďż˝anjem brzine u svijetu sve se mijenja. Dolazi do sve veďż˝e potrebe za promjenama te potreba za kvalitetnim vodstvom, kako bi sve veďż˝i broj ljudi te promjene mogao pratiti, postaje sve izraďż˝enija. Tvrtke koje s imaju problema s opisanim procesom, koje su premalo voďż˝ene i kojima se previše menadďż˝erira, sigurno propadaju.