Ricardo je zasigurno pokazao ljudske kvalitete i pronašao put da unaprijedi samoga sebe, da nadogradi prirodne predispozicije koje je iskazao ve� u �etvrtoj godini �ivota, mudrim izborom edukacije i korištenjem istan�anog osje�aja za biznis. No, situaciju moramo promotriti i iz druge perspektive, ispod vodljivog, kako bismo uo�ili jedan aspekt na njegovom putu prema uspjehu koji je ograni�io i blokirao njegovu sposobnost liderstva, a time i kreiranje kvalitetnije radne okoline. Naravno radi se o njegovoj 400 dolara dnevnoj ovisnosti o kokainu.
Sam Ricardo se vjerojatno ne bi slo�io s navedenom konstatacijom budu�i da vjeruje kako je "situacija pod kontrolom". Tako je to uvijek kada je kokain u igri, bilo da se radi o predsjedniku uprave ili bilo kojem drugom �ovjeku. Negiranje je naj�ešï¿½i odgovor ovisnika, a posebno se to odnosi na konzumente teških droga.
Promotrimo li pobli�e situaciju u kontekstu izgradnje humanije, srda�nije i suosje�ajnije organizacijske kulture, na što nailazimo? Da li Ricardo misli da vješto skriva svoju "malu tajnu", da li doista vjeruje da o njegovoj ovisnosti nitko ništa ne zna? Vjerojatno bi se jako uznemirio kada bi saznao da uop�e nije tako ve� posve suprotno, da svi sve znaju samo što o tome ne �ele govoriti, iz razli�itih razloga. Neki šute jer misle da ga na taj na�in štite, dok se drugi ne usu�uju progovoriti o toj temi zbog straha da ne izgube posao. �ini se kako je njihov strah potpuno opravdan budu�i da bi se Ricardo vrlo lako mogao riješiti pojedinca koji bi otkrio njegovu istinu. Ovisnici to �esto �ine.
Ako dublje promotrimo situaciju vidjet �emo da opisano prikrivanje nadalje potpoma�e stvaranje "kulture prikrivanja" unutar organizacije. Ljudi strahuju razgovarati o va�nim stvarima, ostaju uvijek u sigurnom i poznatom prostoru što u velikoj mjeri ote�ava komunikaciju budu�i da bi o nekim stvarima ipak trebali razgovarati. Povjerenje polako ali sigurno nestaje, la�i po�inju kolati, a tako nastala situacija se prihva�a kao "normalno stanje", bez svjesnosti da je proizašla iz ovisni�kog obrasca koji utje�e kako na razinu osje�aja tako i na razinu uma.
Kada bi Ricardo pokušao voditi na ispravan na�in, morao bi nešto napraviti u kontekstu svoje ovisnosti. Ako bi po�elio da djelatnici kreiraju druga�iju organizacijsku kulturu, tada bi prije svih drugih on sam morao napraviti zna�ajni iskorak i pokazati da je spreman nešto promijeniti. Lideri i menad�eri �esto griješe kada ljude šalju na razne treninge i edukacije, bez obzira iz kojeg razloga to �inili, a da sami ništa ne poduzimaju u svezi promjene. Pogrešno vjeruju da se drugi moraju mijenjati, a oni sami ne moraju. Upravo iz tog razloga ogromne koli�ine novca, vremena i energije odlaze u nepovrat. Kada bi lideri shvatili ovu jednostavnu istinu, u njihovoj okolini bi se dogodile nevjerojatne stvari. Kada bi samo smogli dovoljno hrabrosti da iskora�e i budu iskreni prema sebi i drugima, da hrabro prihvate istinu, ma kako ona bolna bila, u�inili bi ono što u biti i jest njihov pravi posao. Kada bi u tome uspjeli, pokazali bi što to zna�i povezati ljubav i biznis.