Partneri
Tema mjeseca: Komunikacija kao klju�ni alat liderstva
Članak: O dijalogu, kulturi i organizacijskom u�enu, Edgar H. Schein
Što je to "Problem" i zašto je dijalog va�an?
Da bismo odgovorili na ovo pitanje, dijalog, kulturu i organizacijsko u�enje moramo sagledati u kontekstu promjena koje se doga�aju u organizacijskome svijetu. One se mogu predstaviti sljede�im pretpostavkama:
• Zbog pove�ane brzine promjena u okru�enju organizacije se suo�avaju sa sve
ve�om potrebom za ubrzanim u�enjem.
• Zbog porasta tehnološke kompleksnosti u svim poslovnim funkcijama, organizacijske strukture i dizajn sve se više okre�u oblicima utemeljenim na disperziranim informacijama i znanju.
• Posljedi�no tome, organizacije svih veli�ina pokazuju sklonost prema razgra�ivanju u podjedinice razli�itih vrsta temeljenim na tehnologiji, proizvodima, tr�ištu, zajednicama pripadnika iste profesije i drugim, zasad nepoznatim, �imbenicima.
• Podjedinice organizacija sklone su razvijanju vlastitih supkultura (dakle razli�itog jezika, razli�itih pretpostavki o stvarnosti, tj. razli�itih mentalnih modela),
zbog njihove zajedni�ke bazi�ne tehnologije i razli�itih iskustava u�enja.
• Organizacijska djelotvornost stoga uvelike ovisi o kvaliteti komunikacije unutar i izme�u supkulturnih granica. Povezivanje razli�itih supkultura, kao temeljni koordinacijski problem, uvelike ovisi o sposobnosti razvoja zajedni�kog i povezuju�eg jezika i mentalnog modela.
• Uslijed toga, svaki oblik organizacijskog u�enja zahtijeva evoluciju zajedni�kih mentalnih modela razli�itih supkultura organizacije.
• Evolucija novih zajedni�kih mentalnih modela sputana je trenutnim prevladavaju�im kulturalnim pravilima o interakcijama i komunikaciji, zbog �ega je dijalog nu�an prvi korak prema u�enju novog.
Osnovni razlog za izu�avanje teorije i prakse dijaloga jest taj što dijalog pospješuje i stvara nove mogu�nosti za valjanu komunikaciju. Kada ne bismo morali komunicirati u grupi, tada ne bismo morali raditi na dijalogu. No, kako je rješavanje problema i sukoba unutar grupe u našem slo�enom svijetu postalo iznimno va�no, tako je vo�enje kvalitetnog dijaloga postalo jednom od najva�nijih ljudskih vještina.
Zašto imamo toliko problema u me�usobnom razumijevanju? Odgovor le�i u �injenici da smo u osnovi svi mi kulturalno podu�avani ne samo da razmišljamo u kontekstu odre�enih suglasno potvr�enih kategorija, ve� i da zadr�avamo informacije koje na bilo koji na�in prijete uspostavljenom "društvenom poretku". Od najranije dobi nas u�e da društveni odnosi ovise o zajedni�kom odr�avanju "obraza". Pritom "obraz" mo�emo tuma�iti kao društvenu vrijednost koju si ljudi pripisuju kod sudjelovanja u interpersonalnim situacijama. Sociolog Erving Goffman rje�ito je pojasnio kako se ljudi uvijek predstavljaju kao nešto - imenom, titulom, odre�enim na�inom ponašanja ili pak odre�enom intonacijom govora. Dok to �inimo tra�imo odre�enu koli�inu vrijednosti ili statusa u odnosu na ostale sudionike u situaciji.
Ostali sudionici pritom odabiru da li �e pristati na naše zahtjeve, uskratiti nam odobravanje ili �e nas pak izazvati. Razmotrimo jednostavan primjer uskra�ivanja odobravanja. Kako bih privukao ne�iju pa�nju, ka�em: "Oprostite...", a druga osoba mi na to odgovara: "Zar ne vidiš da imam posla?". U tom trenutku osje�at �u se odbijenim ili nedovoljno priznatim, a ako se situacija ne popravi, oboje �emo izgubiti "obraz". Druga osoba me nije prepoznala kao �ovjeka koji postavlja opravdano pitanje, a pritom je sebe prikazala izuzetno "grubom".
Komentar
Komentar
Daniela MiljanGu�va. Gradska vreva, beskona�na kolona u kojoj ste zapeli vašim vozilom. Ne sti�ete na sastanak u dogovoreno vrijeme. Dok zatvarate vaš automobil, nakon što ste petnaestak minuta tra�ili parkirno mjesto, padaju vam na pod svi dokumenti. Do tog trenutka ve� ste uvjereni da je danas najlošiji dan u vašem �ivotu i da kašnjenje od pola sata nitko ne�e prihvat