Partneri
Tema mjeseca: Komunikacija kao klju�ni alat liderstva
Članak: O dijalogu, kulturi i organizacijskom u�enu, Edgar H. Schein
U slu�aju supkulturne koordinacije, razvoj zajedni�kih mentalnih modela �e zahtijevati dulja i opse�nija razdoblja dijaloga. Budu�i da organizacije u svojem okviru podr�avaju razli�ite programe, projekte, funkcionalne grupe, geografske jedinice, hijerarhijske razine i jedinice temeljene na istim kompetencijama (ono što John Seely Brown i drugi nazivaju "zajednicama prakse"), otkrivamo kako svaka od tih jedinica neizbje�no stvara zajedni�ke referentne okvire, zajedni�ki jezik, zajedni�ke pretpostavke, dakle istinske supkulture, koje treba ispravno integrirati u cjelinu �elimo li da organizacija bude djelotvorna. Jednom kada shvatimo da je problem koordinacije i integracije u organizaciji u kona�nici problem isprepletanja supkultura, tada �emo znati da naši uobi�ajeni mehanizmi kojima se koristimo nisu dorasli tom zadatku. Iz tog su nam razloga potrebne druga�ije tehnologije i mehanizmi koji �e omogu�iti ljudima da shvate kako koriste jezik na razli�ite na�ine, da djeluju na temelju razli�itih mentalnih modela, te da su kategorije kojima se koriste zapravo nau�ene društvene konstrukcije realnosti, proizvoljne i podlo�ne promjeni. Dijalog je upravo takva tehnologija.
Dijalog u usporedbi s "treningom osjetljivosti"
Kako bih vam pojasnio ovu tvrdnju, dozvolite mi da vam prepri�am osobnu pri�u o na�inu analiziranja vlastitog iskustva uz pomo� dijaloga kako bih skinuo veo tajanstvenosti s te tehnologije. Poneki zagovornici su u�inili suprotno, uspore�uju�i dijalog s ezoteri�nim iskustvom. �elimo li da nam dijalog pomogne u unapre�enju organizacijskih procesa, tada on u jednakoj mjeri mora biti svima dostupan. Na�alost, apstraktan opis ne poma�e u osiguravanju te dostupnosti. Kao što nam je svima poznato, "vrag se nalazi u detaljima".
Posebno me zanimalo na koji na�in se dijalog razlikuje od kvalitetne komunikacije licem-u-lice, koju izu�avamo na radionicama grupne dinamike i ljudskih odnosa. Razlika je nejasna sve dok se dijalog osobno ne iskusi. Tek tada uo�avamo o�itu razliku koja se mo�e jasno opisati.
Radionice koje se bave unapre�enjem komunikacije i me�uljudskih odnosa uglavnom naglašavaju aktivno slušanje, dakle usmjeravanje pozornosti na sve komunikacijske kanale - izre�ene rije�i, govor tijela, intonaciju glasa i emocionalni sadr�aj. Na po�etku morate nau�iti usredoto�iti se na sadr�aj govora druge osobe, a ne na vlastiti namjeravani odgovor. Suprotno tome, dijalog je usmjeren na povezivanje sa skrivenim pretpostavkama, (posebice vlastitim pretpostavkama), koje automatski odre�uju kada �emo govoriti i što �emo re�i. Dijalog je više usredoto�en na proces razmišljanja, odnosno na to kako su naša percepcija i spoznaja uvjetovane iskustvima prošlosti. Pretpostavka jest da osvješï¿½ivanjem osobnog procesa razmišljanja unapre�ujemo kolektivno razmišljanje i komunikaciju. Stoga je va�an cilj dijaloga omogu�iti grupi dostizanje više razine svijesti i kreativnosti putem postepenog nastajanja zajedni�kog smisla i "zajedni�kog" procesa razmišljanja.
Komentar
Komentar
Daniela MiljanGu�va. Gradska vreva, beskona�na kolona u kojoj ste zapeli vašim vozilom. Ne sti�ete na sastanak u dogovoreno vrijeme. Dok zatvarate vaš automobil, nakon što ste petnaestak minuta tra�ili parkirno mjesto, padaju vam na pod svi dokumenti. Do tog trenutka ve� ste uvjereni da je danas najlošiji dan u vašem �ivotu i da kašnjenje od pola sata nitko ne�e prihvat