Partneri
Tema mjeseca: Komunikacija kao klju�ni alat liderstva
Članak: O dijalogu, kulturi i organizacijskom u�enu, Edgar H. Schein
Iako u procesu dijaloga aktivno slušanje igra va�nu ulogu, ipak nije u središtu pozornosti. Ustvari, otkrio sam kako mnogo više vremena provodim analiziraju�i samoga sebe, u pokušaju da otkrijem vlastite pretpostavke, nego što sam bio usredoto�en na aktivno slušanje drugih. Osje�aji, kao i sve ostale dimenzije komunikacije, vrlo su va�ni. Za sudionike u dijalogu na kraju mo�emo re�i da "aktivno slušaju"' jedni druge, no put do te razine je poprili�no druga�iji.
U tipi�noj radionici treninga osjetljivosti odnose istra�ujemo kroz "otvaranje" i dijeljenje, putem davanja i primanja povratnih informacija, te preispitivanjem emocionalnih problema komunikacije. U dijalogu, me�utim, istra�ujemo svu kompleksnost razmišljanja i govora. Otkrivamo proizvoljnost naših temeljnih misaonih kategorija i percepcije, te postajemo svjesni nesavršenosti ili pristranosti koja se pojavljuje u procesu spoznaje.
Fred Kofman, kolega s MIT-a, primjer opisane pristranosti pronalazi u pri�i o australskom kljunašu. U trenutku kada je ova �ivotinja prvi put otkrivena, znanstvenici su se našli u paradoksalnoj situaciji jer nisu mogli odrediti radi li se o sisavcu, ptici ili gmazu. Automatska pretpostavka je bila da su sisavci, ptice i gmazovi realnost u koju ga mogu smjestiti – a ne samo kategorije za predstavljanje realnosti. No, Fred nas je podu�io da je australski kljunaš jednostavno australski kljunaš. Stoga nije neophodno nasilno smještati australskog kljunaša u bilo koju kategoriju, osim zbog prakti�nosti, jer kada to radimo, umanjujemo mogu�nost u�enja o realnosti koja je prisutna svuda oko nas.
Dok se treninzi osjetljivosti koriste u grupnim procesima kako bi razvili interpersonalne vještine pojedinaca, dotle je cilj dijaloga izgradnja grupe koja �e biti sposobna misliti plodonosno, kreativno i, što je najva�nije, zajedni�ki. Kada dijalog funkcionira, grupa mo�e nadi�i kreativne sposobnosti pojedinaca i dosti�i razinu kreativnog promišljanja koju u po�etku nitko nije mogao ni zamisliti. Dijalog je stoga sredstvo za kreativno identificiranje i rješavanje problema.
Kod treninga osjetljivosti, naglasak je prvenstveno na u�enju o tome kako davati i primati informacije, o procesu koji je protukulturalan jer se oslanja na ljudsku potrebu da sa�uvamo "obraz". Stoga takva vrsta treninga �esto izaziva visoku razinu emocija i tjeskobe. Sam postupak nam obe�ava nove uvide, otkrivanje "slijepih prostora", te mogu�nost da se vidimo onakvima kakvima nas vide drugi. Za mnoge je to ne samo novo, nego i potencijalno zastrašuju�e iskustvo, iako ponekad uistinu nu�no za osobni rast. Primanje povratnih informacija zahtijeva od primatelja da otvoreno izlo�i iluziju o sebi. Davanje povratnih informacije podrazumijeva rizik uvrede i stvaranja neprijateljskog raspolo�enja kod primatelja.
Za razliku od toga, dijalog naglašava prirodni tijek razgovora, i (premda, prema mom iskustvu, prešutno) destimulira povratne informacije i direktna me�usobna sukobljavanja. U dijalogu cijela grupa u�i, a �lanovi zajedni�ki dijele uzbu�enje otkrivanja novih ideja koje njima, kao pojedincima, vjerojatno nikada ne bi pale na pamet. Iako se povratne informacije mogu pojaviti u procesu, posebice u slu�aju kada neki pojedinac potkopava prirodni tijek razgovora, one nisu cilj grupnog procesa dijaloga.
Komentar
Komentar
Daniela MiljanGu�va. Gradska vreva, beskona�na kolona u kojoj ste zapeli vašim vozilom. Ne sti�ete na sastanak u dogovoreno vrijeme. Dok zatvarate vaš automobil, nakon što ste petnaestak minuta tra�ili parkirno mjesto, padaju vam na pod svi dokumenti. Do tog trenutka ve� ste uvjereni da je danas najlošiji dan u vašem �ivotu i da kašnjenje od pola sata nitko ne�e prihvat