Partneri
Tema mjeseca: Komunikacija kao klju�ni alat liderstva
Članak: O dijalogu, kulturi i organizacijskom u�enu, Edgar H. Schein
Teorija u pozadini navedenog pristupa u skladu je s onim što znamo o dinamici grupe, te uklju�uje neke va�ne pretpostavke o novoosnovanim grupama:
1. Sudionici bi se trebali osje�ati ravnopravnima u najve�oj mogu�oj mjeri. (Svi bi trebali sjediti u krugu, �ak i u slu�aju kada postoje razlike u statusu i polo�aju.)
2. Svako bi trebao imati osje�aj zajam�enog "vremena korištenja etera" kako bi svatko mogao uspostaviti svoj identitet u grupi. (Stoga, tra�enje od svakog da komentira jam�i da �e svi do�i na red). U ve�im grupama mo�da ne�e baš svi do�i na red, no pravilo je da svi dobiju šansu ukoliko �ele govoriti. Grupa im za to mora osigurati dovoljnu koli�inu vremena.)
3. Grupa bi se primarno trebala baviti istra�ivanjem samog procesa dijaloga, te stjecanjem njegova razumijevanja radije nego li donošenjem odluka ili rješavanjem nekih eksternih problema.
4. Na samom po�etku, �lanovi grupe �e se najviše baviti sobom i svojim osje�ajima. Stoga je iznošenje osobnih iskustava i prihva�anje njihove legitimnosti dobar put da se zapo�ne dijalog.
Duljina trajanja i u�estalost sastanaka ovisi o veli�ini grupe, razlogu okupljanja i pritiscima pod kojima �lanovi djeluju. Dijaloški sastanci na MIT-u trajali su obi�no sat i pol do dva, svaka dva do tri tjedna. Nakon promatranja razli�itih grupa na njihovom prvom sastanku, �esto bih razmišljao o tome što �e se doga�ati na drugom. Otkrio sam da je najbolja metoda zatra�iti od svih sudionika da iznesu mišljenje o tome "gdje se nalaze" u tom trenutku te obilaziti krug o�ekuju�i da �e svatko od njih nešto re�i (rije� je o proceduri "uklju�ivanja" – op. ur.). Va�no je osigurati "vrijeme u eteru" za svakog pojedinca te prešutno zatra�iti pojedina�ni doprinos sudionika, kakav god on bio, kako bi sastanak zapo�eo. O�ito je da �e se proces razlikovati sukladno veli�ini grupe. No, va�no je uvijek odr�avati osnovno na�elo prema kojemu smo "svi u ovome zajedno i jednaki".
Moderator sam odlu�uje o tome �eli li sudionike upoznati s teorijskim postavkama, bilo na po�etku ili za trajanja procesa. Ako su koncepcije grupi zaista potrebne, tada ih moderator mora osigurati. Ukoliko je prezentacija pogrešno tempirana, uvelike mo�e poremetiti cjelokupni proces.
Koncepcije koje poma�u u procesu dijaloga
Kako bih znao koje koncepcije uvesti i kada to trebam u�initi, koristim se grafikonom koji se pak temelji na osnovnom Isaacovom modelu (Slika 1.). Mapiranjem razli�itih formi razgovora u dva osnovna smjera, model naglašava ono što smatram klju�nom koncepcijom u pozadini dijaloga - otkrivanje vlastitog unutarnjeg procesa izbora koji se odnosi na to "kada treba govoriti" i "što treba re�i".
Komentar
Komentar
Daniela MiljanGu�va. Gradska vreva, beskona�na kolona u kojoj ste zapeli vašim vozilom. Ne sti�ete na sastanak u dogovoreno vrijeme. Dok zatvarate vaš automobil, nakon što ste petnaestak minuta tra�ili parkirno mjesto, padaju vam na pod svi dokumenti. Do tog trenutka ve� ste uvjereni da je danas najlošiji dan u vašem �ivotu i da kašnjenje od pola sata nitko ne�e prihvat