qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: Komunikacija kao klju�ni alat liderstva

Članak: O dijalogu, kulturi i organizacijskom u�enu, Edgar H. Schein

download PDF


Dijalog je, s druge strane, temeljni proces za stvaranje zajedni�kog razumijevanja. On, naime, omogu�ava otkrivanje skrivenog zna�enja rije�i tako što ga prvo otkrivamo u vlastitoj komunikaciji. Ostavljaju�i "neslaganje otvorenim" (tj. posti�i slaganje oko toga da se ne sla�emo – op. ur.), zna�enje postaje jasnije a grupa postepeno stvara zajedni�ko zna�enje koje nadalje osigurava višu razinu zajedni�kog uzajamnog razumijevanja i kreativnog razmišljanja. Dok slušamo sebe i druge u razgovoru, po�injemo uo�avati predrasude i suptilne razlike u razmišljanju i izra�avanju svakog od �lanova grupe. U opisanom procesu ne uvjeravamo jedni druge, ve� gradimo zajedni�ku iskustvenu bazu koja �e nam omogu�iti zajedni�ko u�enje. Razina dostignutog zajedni�kog razumijevanja unutar grupe direktno utje�e na kvalitetu kasnije donesenih odluka te na njihovu implementaciju.

Dinamika grupe

Paralelno s procesom dijaloga doga�a se "stvaranje grupe". Pitanja identiteta, uloga, utjecaja, ciljeva grupe, autoriteta, te normi otvorenosti i bliskosti, moraju se postaviti, a odgovori se obi�no pojavljuju na implicitnoj, a ne eksplicitnoj razini. Naime, grupa �e se baviti svim klasi�nim problemima koji se odnose na autoritet moderatora:
1. Ho�e li nam moderator re�i što trebamo �initi?
2. Ho�emo li �initi što nam on ka�e?
3. Poznaje li moderator odgovore te ih namjerno zadr�ava ili istra�uje zajedno s nama?
4. Kada mo�emo po�eti raditi bez moderatora? I tako dalje.

Utje�u li problemi rasta i razvoja grupe na proces dijaloga, tada se njima svakako treba pozabaviti. Moderator bi stoga trebao biti osposobljen u razvrstavanju sadr�aja koji izviru u grupi kako bi ih mogao ispravno podijeliti u dvije kategorije:
1. na probleme vezane uz razvoj dijaloga,
2. na probleme razvoja grupe kao takve.

Osobno iskustvo mi govori kako proces dijaloga ubrzava razvoj grupe, stoga bi se na svakom sastanku trebalo primarno usmjeriti na njegov razvoj. Glavni uzrok spomenutog "ubrzanja" proizlazi iz �injenice da dijalog stvara psihološku sigurnost koja pospješuje individualne i grupne promjene, u situaciji kada postoji odre�ena doza motivacije za promjenom. Dijalog ne mo�e stvoriti potrebu za promjenom, ali svakako mo�e proces promjene uvelike olakšati.

Komentar

Komentar

Daniela Miljan

Gu�va. Gradska vreva, beskona�na kolona u kojoj ste zapeli vašim vozilom. Ne sti�ete na sastanak u dogovoreno vrijeme. Dok zatvarate vaš automobil, nakon što ste petnaestak minuta tra�ili parkirno mjesto, padaju vam na pod svi dokumenti. Do tog trenutka ve� ste uvjereni da je danas najlošiji dan u vašem �ivotu i da kašnjenje od pola sata nitko ne�e prihvat

pročitaj...

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna