Partneri
prof. Velimir Sri�a
Pojmovi "rukovo�enje" i "vo�enje" koristili su se u bivšem ideološkom sustavu pa se vjerojatno zato pojedinci izbjegavaju s njima povezati. S druge strane pojam "vo�a" nas asocira na likove iz prošlosti koji su se nazivali "vo�ama" (Duce, Führer) da bi u stvarnosti uzrokovali mnoge probleme i nevolje, kako u politici, tako i u gospodarstvu... Npr. Mussolini ili Hitler. Mislim da je to razlog zbog kojeg pojedinci zaziru od korištenja termina "vo�a". Nadalje, engleski termin "lider" koji se kod nas udoma�io poput nekih drugih termina kao što je npr. "softver", nije ništa drugo nego prihva�anje te rije�i u hrvatski jezik. Termin "lider" tako�er vu�e neke lokalne konotacije iz prošlosti, npr. kada je Miloševi� rekao da je "...Srbija umorna od lidera" da bi on sâm, zatim, postao iznimno negativan primjer takvog lidera. Stoga smatram da oba termina nose sa sobom konotaciju koja im mnogo ne poma�e. Mislim da bi trebalo afirmirati princip razlikovanja obi�nog vo�enja (to radi menad�er) od kriznog vo�enja (to radi lider). Zato �esto naglašavam da je u stabilnim situacijama, kad nema izazova i konflikata i kad je svima sve jasno, potpuno svejedno tko nas vodi. Me�utim, vo�e su nam potrebni u trenucima krize i izazova, kada se nešto mijenja, npr. tehnologija, sustav vrijednosti, okru�enje i sli�no. Tada je va�no da istupe vo�e koji mogu pokazati "o �emu se tu |
zapravo radi". U menad�erskoj se teoriji ve� dugo vremena razlikuju vo�e i menad�eri. Ta distinkcija mi je veoma bliska. Menad�er je osoba za stabilno stanje dok je vo�a osoba za promjene, iako se navedena podjela ne treba doslovce i mehani�ki shvatiti. Ja rado koristim jednu sli�nu metaforu o dvije vrste menad�era: "ISO tip i anti ISO tip". ISO tip upravlja sustavom na na�in na koji smo obrazovani; slijedi procedure i radi uvijek isto. Ja sam u SAD-u završio MBA program (Master of Business Administration). Osobno se je�im od tog termina jer on doslovce zna�i "poslovno administriranje", dakle planiranje i kontroliranje, tj. upravljanje sustavom kakav on jest. Takav na�in upravljanja je svakako potreban jer 90% svakodnevnih zadataka tra�i upravo "menad�eriranje". Me�utim, postoji i tzv. "anti ISO tip" koji ruši procedure, inovira, re-in�enjerira, redizajnira, mijenja, stalno radi nešto novo... U tom smislu lider je "anti ISO tip", dok je klasi�ni menad�er "ISO tip" upravitelja sustavom. Zbog svega navedenog zamislio sam, kao �lan nove uprave, da Ekonomski fakultet ponudi tr�ištu MBI studij (Master of Business Innovation), dakle druga�iji studij od MBA koji �e naglasak staviti na liderske vještine, tj. upravljanje promjenama, kreativnost, inovacije, koncepcija "Organizacije koja u�i"... To zna�i usmjeriti se na to kako mijenjati, a ne kako upravljati postoje�im sustavom. |
