"Imajući na umu brzinu djelovanja Crkve u prošlosti, pitanje je hoće li te simbolične geste slijediti prvi potezi kojima će se izravno napasti sadašnji problemi. Prema svemu navedenom može se reći da je, s gledišta kriznog menadžmenta, papa Franjo nastupio vrlo dobro", zaključuje Sučević.

Iako je novi Papa već u prvim trenucima pontifikata izazvao promjene u organizacijskoj strukturi Crkve odbacivši neke tradicionalne simbole, pravih promjena neće biti ako se ne okruži pravim ljudima. Dosadašnja organizacijska rješenja Katoličke crkve nisu se pokazala dovoljnima jer su rješavala posljedice umjesto uzroka, zbog čega je Benedikt i odstupio.

Ratka Jurković, direktorica Svan Consultinga, objašnjava da organizacijska psihologija primjerima iz poslovnih organizacija koje su se našle u krizi govori kako novi lider obično mora početi s novim ljudima, tj. izabrati novu menadžersku strukturu.


Fenomen grupnog mišljenja

"Jedan od razloga tome jest fenomen grupnog mišljenja prema kojemu grupe postaju lošiji donositelji odluka od pojedinaca. Ako lider zadrži stare menadžere koji su prouzročili krizu, oni će za svoje prošle odluke uvijek pronaći opravdanje. Takvi menadžeri nisu nositelji nužnih promjena, ne mogu drugačije promotriti situaciju i, prije svega, ne priznaju svoju odgovornost za loše poslovne rezultate. Izreka kaže: 'Pobjeda ima tisuću očeva, a poraz je siroče!' U skladu s time mislim da će i novi Papa, ako uistinu želi promijeniti svoju organizaciju, morati pružiti priliku novim ljudima. Papa se stavio na čelo kriznog stožera i komunicira sa svima, unutarnjim i vanjskim sudionicima. Trebat će mu vremena da sagleda dubinu uzroka krize, no jako je dobro shvatio da je u krizi percepcija realnost", tvrdi Jurković.

Drugim riječima, crkveni bi oci, kada govore o služenju siromašnima, to trebali i sami činiti, a njihov lider to mora učiniti prvi i u tome nadmašiti ostale za barem deset posto. Upravo je to Papa napravio u prvim trenucima službe i jasno dokazao da njegovo doba u Crkvi neće biti "business-as-usual".

"Upravo se novi smjer Katoličke crkve kao institucije i organizacije već dao naslutiti ostavkom pape Benedikta XVI. koji se u maniri pravog vođe, koji sebe stavlja u službu viših ciljeva te vizije i misije institucije koju zastupa, oprostio od Papinskog trona i prepustio to mjesto mlađem i agilnijem nasljedniku", objašnjava Iva Bihler, konzultantica za retoriku u Ciceron komunikacijama.

Bihler misli da je prerano govoriti o tome koliko će novi Papa imati osobne i komunikacijske snage promijeniti Crkvu, no njegovi prvi koraci nisu mogli biti bolji. Najbolji je primjer toga blagoslov predstavnicima medija upućen u tišini iz poštovanja prema onima koji nisu vjernici.