Svitanje društva znanja

Peter F. Drucker Peter F. Drucker je legenda, jedan od najutjecajnijih mislilaca na području menadžmenta i društvenih znanosti. Njegove su misli utjecale na mnoge svjetske lidere iz poslovnog, neprofitnog i javnog sektora, iz malih i velikih poduzeća. U šezdeset godina plodnog djelovanja, kao novinar, predavač, savjetnik i autor, napisao je trideset pet knjiga i mnogo različitih publikacija, pretvorivši menadžment u cijenjenu znanstvenu disciplinu. Njegov je život bio prožet mudrošću, a djela koja nam je ostavio posebnom intelektualnom profinjenošću.

U prosjeku svakih stotinjak godina nailazimo na veliku i značajnu transformaciju kada čovječanstvo prolazi kroz razdoblje koje u knjigama nazivam "razdjelnicom". U nekoliko kratkih desetljeća društvo se fundamentalno reorganizira i posve promijeni vlastiti svjetonazor, osnovne vrijednosti, društvenu i političku strukturu kao i ključne institucije. Tako se u relativno kratkom periodu vremena rodi jedan novi svijet čiji stanovnici ni u snu ne mogu zamisliti svijet njihovih roditelja, djedova i baka.

Trenutno živimo u razdoblju jedne takve transformacije iz koje se rađa post-kapitalističko društvo koje je predmetom ovog predavanja.

Transformacija slična ovoj dogodila se u 13. stoljeću kada su u Europi, gotovo preko noći, osvanuli "novi gradovi" rađanje kojih je obilježeno pojavom gradskih cehova kao nove dominantne društvene skupine, oživljavanjem međunacionalne i međugradske trgovine, pojavom izrazito urbane i gotovo buržujske gotičke arhitekture, novog slikarstva sienske škole, povratkom na Aristotela u kontekstu ključnog izvora mudrosti, pojavom gradskih sveučilišta koja su preuzela ulogu kulturnih središta od izoliranih ruralnih samostana, pojavom novih urbanih redovnika, Dominikanaca i Franjevaca, koji su preuzeli ulogu nositelja religioznosti, učenja i duhovnosti, te zamjenom latinskog lokalnim jezicima uz Danteovo stvaranje europske književnosti.

Sljedeća velika transformacija dogodila se dvjestotinjak godina kasnije, u razdoblju od izuma tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga 1455. godine i protestantske reformacije Martina Luthera 1517. godine. Radi se o razdoblju procvata renesanse koje je svoje vrhunce doseglo između 1470. i 1500. godine u Firenci i Veneciji; o razdoblju ponovnog otkrića antike, europskog otkrića Amerike; španjolskog pješaštva, prve statične vojske još od rimskih legija, ponovnog otkrića anatomije i znanstvenog istraživanja te sveopćeg prihvaćanja arapskog brojevnog sustava na Zapadu. I opet, nitko tko je živio 1520. godine nije mogao zamisliti svijet u kojemu su živjeli njegovi djedovi i bake i u kojemu su rođeni njihovi roditelji.

Sljedeća transformacija je započela 1776. godine - kada se dogodila Američka revolucija, kada je James Watt usavršio parni stroj i kada je Adam Smith objavio svoje kapitalno djelo Bogatstvo naroda. Ista je završila nakon četrdesetak godina kod Waterlooa - tijekom kojih su rođeni mnogi današnji "izumi" kao što su kapitalizam, komunizam i industrijska revolucija. Te godine obilježilo je osnivanje - preciznije, 1809. godine - modernog sveučilišta (Berlin), kao i začetak koncepcije "obrazovanja za svakoga". Ta četiri desetljeća iznjedrila su emancipaciju Židova, a do 1815. godine obitelj Rothschild postala je utjecajnija od mnogih kraljeva i prinčeva. De facto, u tih četrdeset godina stvorena je nova europska civilizacija. I opet, tko je živio 1820. godine nije mogao zamisliti svijet u kojemu su živjeli njegovi djedovi i bake i u kojemu su rođeni njegovi roditelji.

Razdoblje u kojem sada živimo, dvjestotinjak godina kasnije, u sebi sadrži obilježja jedne nove transformacije. No, ovaj put ona nije ograničena na zapadnjačko društvo i povijest Zapada. Štoviše, jedna od temeljnih promjena je ta što povijest " Zapada" ili "zapadne" civilizacije kao takva prestaje postojati. Ostaje samo "svjetska povijest" i "svjetska civilizacija" - iako su, moramo to jasno reći, obje "pozapadnjačene".