Uvodnik: Znanje u organizaciji

Miljenko Cimeša Miljenko Cimeša, predsjednik SoL Hrvatska i SoL konzultant. U fokusu pozornosti su mu pitanja vođenja dubokih organizacijskih i društvenih promjena. U svom radu nastoji povezati metode strateškog upravljanja sa novim kompetencijama kao što su sistemsko razmišljanje, produktivna komunikacija i kreiranje vizije.

 

U ovom broju našeg časopisa, posvećenog temi "Znanje u organizaciji", objavljujemo tri priloga.

U prvom od njih, "Novi alati za novu ekonomiju", Verna Allee, uz Yogesha Malhotru, Leifa Edvinsona i Karl Erika Sveibya vodeći svjetski stručnjak na području KM-a (Knowledge Managementa) argumentira tezu kako su svi današnji poslovni i ekonomski modeli u uporabi zaostaci industrijskog doba. To znači da se zasnivaju na postavkama o predvidljivosti i kontrolabilnosti ekonomskih i poslovnih procesa. S druge strane, u tijeku je nastanak nove ekonomije. Znanje, kao ključni resurs te ekonomije, ima potpuno drugačija obilježja. Posljedično tome, nova ekonomija se zasniva na novim načelima, novim ekonomskim zakonitostima (opširnije o tome u tekstu B. Arthura: "Bitno je otkud polazite u dubini vlastitog bića", q21, veljača 2007). Pošto se nova ekonomija zasniva na novim načelima, logična je potreba razvoja novih ekonomskih i poslovnih modela. Autorica navodi dva takva modela: intelektualni kapital (IK) i sustav uravnoteženih ciljeva (BSC). Ukazujući na međuovisnost organizacija i društva ona model intelektualnog kapitala nadopunjuje s modelima društvenog kapitala (posredstvom kojega se obuhvaća dinamička razmjena organizacije sa širom društvenom zajednicom) i prirodnog kapitala (koji ukazuje na interakcije organizacije sa prirodnim okolišem). Ovako široko koncipiran poslovni model predstavlja temelj na kojem se zasniva koncepcija društvenog odgovornog poslovanja (opširnije o ovoj temi u: q21, siječanj 2007).

Intervju Alistair Craven s dr. Yogesh Malholtrom posvećen je koncepciji upravljanja znanjima. Razloge razvoja ove koncepcije dr. Malhotra vidi u potrebi opstanka, prilagodbe i razvoja organizacija u eri diskontinuiranih promjena. Proces upravljanja znanjima on razbija u dvije faze:
- korištenje znanja, tj. uporabu postojećih znanja za postizanje planiranih učinaka,
- stvaranje znanja, tj. razvoj novih znanja vezano uz inoviranje proizvoda, poslovnih procesa ili poslovnih modela.