Dr. Malholtra, stručnjaci često ukazuju na konfuziju kada se spominje koncepcija "upravljanje znanjem" (eng. knowledge management - KM) i njezina primjena u praksi. Kako biste Vi definirali pojam "upravljanje znanjem"?
Upravljanje znanjem (KM) u prvom se redu odnosi na pragmatičnu i inteligentnu aplikaciju bilo koje koncepcije ili definicije upravljanja znanjem. Prave prilike i izazovi nalaze se u stvarnom, realnom svijetu, a ne u definicijama. Stoga se svaka definicija treba promatrati u okvirima specifičnog konteksta očekivanih učinaka ishoda i vrijednosnih propozicija (jasna i sažeta izjava tvrtke kojom ona potencijalnim klijentima i ostalim dionicima opisuje jedinstvena obilježja svoje ponude - op.ur.) koje odgovaraju na pitanje "zašto?" glede "upravljanja znanjem". Sukladno navedenom, čini se da je operativna definicija koju sam predložio prije nekoliko godina prihvaćena od strane praktičara i znanstvenika u mnogim zemljama širom svijeta:
"..."upravljanje znanjem" se odnosi na ključna pitanja svake organizacije: prilagodbe, opstanka i razvoja kompetencija u eri diskontinuiranih promjena okoline. Primarno se odnosi na organizacijske procese kojima se nastoje stvoriti sinergijski učinci kombiniranjem i procesuiranjem informacija i podataka dobivenih uz pomoć IT-a s kreativnošću i inovativnošću ljudskih bića."
Gornju definiciju držim "operativnom" jer njezino pragmatično razumijevanje zahtijeva "uranjanje" u specifični kontekst npr. "real time" poslovnih modela, modela upravljanja lancem snabdijevanja, odnosa s kupcima itd. Specifična tumačenja koja se odnose na navedene poslovne modele zajedno sa studijama slučajeva koje se na njih odnose možete pročitati u člancima na portalu KMBook.com.
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Pročitavši izvorni tekst intervjua s Yogeshem Malhotrom, nesumnjivim genijalcem (dok smo se mi obični smrtnici u 14. godini bavili pubertetskim problemima, on je čitao Druckera i Le Bona), bila sam a priori spremna okarakterizirati ga kao još jednog u nizu znanstvenika koji su na svojem putu izgubili dodir sa svakodnevicom kompleksnog organizma zvanog organizacija. Naime, ponekad se,