Intelektualni kapital i Sustav uravnoteženih ciljeva (BS)

Nova ekonomija znanja nameće radikalno novi pristup u istraživanju vrijednosti pojedinih kompanija. Počinjemo shvaćati da se istinska vrijednost krije u elementima koji nisu vidljivi u tradicionalnoj bilanci stanja i računu dobiti i gubitka. Činjenica da se kompanije prodaju po cijeni znatno višoj od knjigovodstvene vrijednosti zorno ukazuje na značaj nematerijalne imovine. Potencijalni investitori uglavnom na temelju intuicije procjenjuju financijski kapital kompanije u budućnosti i to na temelju "nematerijalnih kategorija" kao što su:
- konkurentna pozicija,
- podaci o rastu,
- imidž brenda,
- sposobnost ulaženja u partnerske odnose s drugim kompanijama,
- potencijal za inoviranje,
- menadžerska praksa,
- kompetencije djelatnika,
- odnosi,
- kupci.

Naše razumijevanje nematerijalne imovine dramatično je unaprijeđeno sredinom 1980-ih godina kada je Karl-Eric Sveiby predstavio svoju koncepciju "nematerijalne imovine" menadžerima u Sjevernoj Europi i Skandinaviji. Od tada pa do danas pojavile su se različite metode praćenja, pojašnjavanja, mjerenja i upravljanja tom prikrivenom imovinom. Jedna od njih se odnosi na Intelektualni kapital, pristup kojeg su razvili Karl-Erik Sveiby i Leif Edvinsson. U SAD-u su nekako u isto vrijeme Norton i Kaplan razvili koncepciju Balanced Scorecard. Na makroekonomskoj razini, OECD se svojski trudi razviti pokazatelje i analitičke pristupe koji bi posebno europskoj i sjeverno američkoj knjigovodstvenoj praksi osigurali metode i alate za ispravno obuhvaćanje znanja i nematerijalne imovine.

Komentar

Karmen Jelčić

1997.godine, kada je Verna Allee napisala članak "Novi alati za novu ekonomiju", u Kanadi je organiziran prvi Svjetski kongres o mjerenju i upravljanju intelektualnim kapitalom. Članak u potpunosti odražava tadašnje stanje stvari. To što nije nimalo izgubio na aktualnosti iako se u siječnju bliži 8. Svjetski kongres, govori nam nešto o tome kojom brzinom se u svjetsk

pročitaj...