Sve navedeno značajno je "uzdrmalo" tradicionalno poimanje knjigovodstva i pristup poslovanju u kojemu je jedina prava vrijednost "opipljivi" prihod i materijalna imovina. U tradicionalnom pristupu poslovanju ljudi se smatraju troškom poslovanja prije nego li značajnim resursom u kojeg je vrijedno investirati. Stručnjaci koji se bave izučavanjem koncepcije intelektualnog kapitala i nematerijalne imovine tvrde da se nova vrijednost stvara pospješivanjem protoka znanja unutar organizacije i transformiranjem tog znanja u vrijednost koja poprima oblik:
- relacijskog kapitala (relationship capital),
- ljudskog kapitala (human kapital),
- strukturnog kapitala (structural capital).

 

 Relacijski kapital: savezništva i odnosi s klijentima, strateškim partnerima, dobavljačima, investitorima i zajednicom. Uključuje imidž brenda i goodwill. Neki drugi termini koji se koriste za opisivanje vrijednosti odnosa jesu "potrošački kapital" (customer capital) i "kapital dionika" (stake-holder capital).

Ljudski kapital: Pojedinačne sposobnosti, znanje, vještine, iskustvo i sposobnosti rješavanja problema koji se nalaze u ljudima neke organizacije.

Strukturni kapital: Sustavi i procesi za unapređivanje konkurentnosti. Uključuje IT, komunikacijske tehnologije, nacrte, metode rada, upravljačke podsustave, sustave za upravljanje vrijednostima (financije, investicije, računovodstvo), baze podataka i intelektualnu imovinu: patente, autorska prava, licencije itd.

 Iznesena perspektiva ukazuje na potrebu organizacija da razviju sposobnost uočavanja obrazaca znanja i izgrade sustave koji će omogućiti djelatnicima međusobno povezivanje i rad na poslovima koji su sukladni njihovim osobnim sklonostima i preferencijama koristeći u tom procesu primjerene tehnologije i informacijske sustave. U srži svih poznatih i priznatih koncepcija intelektualnog kapitala uvijek nailazimo na termin "vrijednosti" koji nas uvijek upućuje na činjenicu da skup temeljnih vrijednosti kao što su poštovanje ili povjerenje zaista postoji i da takve vrijednosti zaista podržavaju stvaranje novog znanja i konverziju vrijednosti. Njihovim prihvaćanjem unutar organizacija pozitivno djelujemo na povećanje pokretljivosti znanja, razmjenu znanja i na konačni cilj, konverziju znanja u vrijednost, odnosno "kapital" kompanije.

Komentar

Karmen Jelčić

1997.godine, kada je Verna Allee napisala članak "Novi alati za novu ekonomiju", u Kanadi je organiziran prvi Svjetski kongres o mjerenju i upravljanju intelektualnim kapitalom. Članak u potpunosti odražava tadašnje stanje stvari. To što nije nimalo izgubio na aktualnosti iako se u siječnju bliži 8. Svjetski kongres, govori nam nešto o tome kojom brzinom se u svjetsk

pročitaj...