Poduzeća su u stvarnosti locirana u zajednici koja se na prvi pogled čini eksternom i s njom su u stalnom odnosu na lokalnoj i na globalnoj razini preuzimajući ulogu "korporativnih čvorišta" unutar šireg društvenog sustava. Peter Drucker je zbog toga društvenu zajednicu bilo koje razvijene zemlje nazvao društvom organizacija u kojem se gotovo svaki zadatak obavlja putem neke vrste organizacija, bilo da su one u privatnom ili javnom vlasništvu. Navedeno implicira međuovisnost organizacija i društva koja se u menadžerskim i poslovnim modelima, posebice u SAD-u, uglavnom ignorira. Briga za društvenu zajednicu u Europi je donekle izraženija. No čak i tamo je društveni kapital tek od nedavno dobio ulogu ključnog čimbenika organizacijske uspješnosti i skinuo sa sebe pečat "smetala" poslovanja.
Organizacije s jedne strane tvore skelet zajednice, a s druge ovise o širem društvenom sustavu koji im osigurava djelatnike i potrošače. Primjer navedene međuovisnosti uočljiv je u posljednje vrijeme u kompanijama Silicon Valley-a gdje se pojavila zabrinutost da će loša kvaliteta obrazovnog sustava značajno utjecati na njihovo poslovanje. Pored primarnog problema osiguravanja kvalitetnih umnih radnika, kompanije se susreću i s problemom migracije stanovništva koje napušta dolinu u želji da djeci i mladima osiguraju kvalitetnije obrazovanje. Opisano podržava tvrdnju da su širi društveni sustav i svakodnevna poslovna praksa povezani.
Probleme okoliša, gledano na tradicionalan način i sa makro-razine, sve do nedavno nismo povezivali s poslovnom svakodnevnicom čime smo stvarali još jedno nerealno "slijepo polje" u našim poslovnim modelima. Da li je moguće da farmaceutske kompanije ne budu zainteresirane za biološku raznolikost? Da li je moguće razvijati poslovanje u uvjetima niske kvalitete života većine svjetskog stanovništva koje se svakodnevno bori za hranu i preživljavanje?
© World Business Academy, 2001. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Clipper effect U vrijeme kada su parobrodi preuzimali dominaciju u pomorskom prijevozu od jedrenjaka, izgrađeni su najveći i najfascinantniji jedrenjaci svih vremena - kliperi. Bili su znatno brži od parnih brodova istog vremena, ali jedino na rutama sa stabilnim, umjereno jakim vjetrovima. Takve su rute bile iznimka i kliperi su izgubili bitku. Fenomen u kojem se najkvalitetniji primjerci svoje v